Vijeće ministara BiH pokrenulo je proceduru o utemeljenju agencije za imovinu u državnom vlasništvu u sklopu koje će se formirati i razvojni fond BiH. Zadatak agencije i fonda bio bi registracija i raspolaganje imovinom koju BiH kao pravna sljednica ima diljem država koje su nastala raspadom bivše Jugoslavije, piše Večernji list BiH.
Imovina i vlasništvo
U prijedlogu se ističe kako BiH nakon rata konačno mora načiniti i prikazati stvarno stanje imovine čiji je vlasnik, da se ona upiše kao vlasnik u zemljišne knjige i katastre nekretnina. Nakon što se popiše sva ta imovina, onda bi se mogla dati u vlasništvo nižim raznima vlastima u BiH, entitetima, županijama, gradovima i općinama. Kad bi se to napravilo, došlo bi do proračunskih ušteda i time bi se, kako piše u predloženom zakonu, “izbjegla dosadašnja praksa uzimanja pod zakup određenih nekretnina, kao i pokretne imovine za potrebe institucija svih razina vlasti u BiH te bi se stekli uvjeti za korištenje određenog dijela imovine u komercijalne svrhe, što bi ostvarilo dodatne prihode u proračunu BiH. Agencija za imovinu u državnom vlasništvu i razvojni fond BiH trebali bi se formirati najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu predloženog zakona. Ovim zakonom bi se primijenio Aneks 9. Daytonskog mirovnog sporazuma u kojem je definirana uspostava povjerenstva na državnoj razini čija bi dužnost, uz druge stvari, bila i pribavljanje dugoročnog investicijskog kapitala . “Ova odredba u privlačenju dugoročnog investicijskog kapitala mogla bi se provesti kroz razvojni fond koji bi radio u sklopu agencije za imovinu u državnom vlasništvu BiH. Takva aktivnost puno bi značila za ekonomiju i razvoj BiH”, stoji u prijedlogu zakona o korištenju i upravljanju imovinom u državnom vlasništvu BiH. Predložene su i oštre sankcije u slučajevima korištenja i raspolaganja državnom imovinom suprotno zakonskim odredbama, zatim ako se agenciji za državnu imovinu ne preda u posjed imovina, i to u roku od šest mjeseci od njezina formiranja ili ako se imovina ne koristi u skladu s njezinom prirodom i namjenom. Predviđene su novčane kazne za institucije, pravne i fizičke osobe koje prekrše zakonske odredbe. Najniža iznosi 5000 KM, a najviša 500.000 KM. Ovaj zakon ima i politički kontekst jer je 1993. vlast u Republici Srpskoj, znači tijekom rata, za svu državnu imovinu nakon raspada Jugoslavije upisala sebe kao vlasnika, a ne državu BiH. Institut za mir, suživot i civilizacije BiH je Vijeću ministara BiH poslao pismo u kojem stoji kako je riječ o prijevari.
Pogrešne odluke
“Prijevaru je netko osmislio mudro i podijelio u etape, vremenski razdvojene, kako bi se zaboravila prethodna etapa kada se odlučuje o sljedećoj. Ono što je vidljivo jest to da prijevara počinje pogrešnom odlukom Vijeća ministara BiH još 2004., po kojoj državna imovina ne obuhvaća prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi, te društveni kapital pravnih osoba. Kako bi prijevara, ako se otkrije, izgledala što manja, izmišljen je model da se državnim vlasništvom nazove samo ono što je bila imovina JNA ili imovina nekih institucija SFRJ, kao policijske postaje, zavodi..., a društveno vlasništvo javnim dobrom”, piše u upozorenju Instituta za mir, suživot i civilizacije BiH.
