Zatvorske kazne u trajanju do godinu dana u Bosni i Hercegovini se mogu platiti. Jedan dan košta 100 ili 50 maraka (50 ili 25 era), ovisno od toga koji sud je odgovoran.
Prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakoni entiteta se razlikuju. Dok je u Federaciji BiH tarifa ista, Kazneni zakonik Republike Srpske (RS) propisuje da je dan zatvora vrijedan 50 KM.
Kazneni zakon Brčko distrikta BiH, poput državne razine, propisuje da je dan zatvora vrijedan 100 maraka.
Zatvorske kazne do godinu dana, u praksi bosanskohercegovačkih sudova, najčešće se izriču, između ostalog, za lakše tjelesne ozljede, za krađe u manjem iznosu, prometna kaznena djela, ugrožavanje sigurnosti, nesavjestan rad, zaključenje štetnog ugovora, gospodarske prijestupe.
Pravosudni dužnosnici: Kratke kazne ne postižu svoj cilj
Prema izmjenama Kaznenog zakonika Republike Srpske od ožujka ove godine, izrečena kazna zatvora, koja ne prelazi jednu godinu dana, može se na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom.
Svaki dan koji bi osuđeni trebalo da provede u zatvoru, može da se plati 50 KM (25 eura), što znači da godina zatvora “stoji” 18.250 maraka (9.125 eura).
Ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u određenom roku, sud će narediti njeno prinudno izvršenje, a ako ni to ne bude naplaćeno u roku od jedne godine, sud donosi odluku da se novčana kazna preinači u zatvorsku, po računici 50 KM – 1 dan iza rešetaka.
Od ožujka do 31. listopada, prema službenim evidencijama Osnovnog suda u Banjoj Luci, u osam kaznenih predmeta je zatražena zamjena kazne zatvora za novčanu. Svi zahtjevi za zamjenu kazne su prihvaćeni, a ukupno je uplaćeno 17.200 maraka (8.600 eura), što po “tarifi” iz Kaznenog zakonika iznosi ukupno 344 dana iza rešetaka.
Predsjednik ovog suda, Milenko Milekić, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se radi o dobrom rješenju, jer prema njemu „kratke kazne često ne postižu svoj cilj“.
„Ako je cilj resocijalizacija, zadržavanjem kraćim u zatvoru ne može se ništa postići, a bivanjem u zatvoru, pogotovo mlađih ljudi, oni dolaze u dodir sa starijim kriminalcima i to često ima, čak, i negativan učinak na njihovu osobnost, tako da ne možemo govoriti da se kroz kratke kazne može postići svrha kažnjavanja“, smatra Milekić.
On ističe da, bar što se kraćih kazni tiče, oni sa slabijim materijalnim stanjem češće završavaju na sudu.
„Bogatiji rjeđe dolaze pod udar zakona na neki način. Ljudi koji su materijalno neosigurani, lošijeg materijalnog stanja, češće dolaze u situaciju da izvršavaju krivičnakaznena djela“, ocijenio je Milekić, te podsjeća da se ne radi po automatizmu, nego da se u svakom slučaju donosi sudska odluka.
„Zahtjev nekad može da se i odbije, pogotovo ako je višestruki povratnik. Može da procijeni sudija da ne bi bilo prikladno pretvaranje zatvorske kazne u novčanu“, ističe predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci.
