Čovječanstvo je u najtežim vremenima još od Drugog svjetskog rata, a spominje se i taj zlokobni treći. Međutim, život ne smije stati unatoč svemu ovome što se događa, a glasovi razuma moraju odjekivati snažnije nego ikad, kako oni u svijetu tako i domaći kojima nije mrsko spominjati rat, prijetiti, vrijeđati i slično. Ako glasovi razuma ipak prevladaju, u ovoj godini očekuje se i kakav-takav gospodarski rast, a pritom mislimo i na državu u kojoj živimo. Nedavno je Svjetska banka govorila o Hrvatskoj, gdje je najavila ubrzanje gospodarskog rasta na tri posto.
Glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije Ivailo Izvorski spomenuo je i zemlje okružja, a u koje se svrstava i BiH. Upozorio je da se privatni sektor suočava s preprekama koje onemogućuju njegovo širenje i inovacije.
Poticanje tržišnog natjecanja
- Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u gospodarstvo, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti financiranja za poduzeća - naveo je. Naglasio je kako bi poticanje tržišnog natjecanja i slobodnih tržišta trebalo usmjeriti na smanjenje prepreka za ulazak i olakšavanje izlaska neproduktivnih poduzeća s tržišta. - Problemi privatnih poduzeća su i nedovoljno obrazovana radna snaga te velik nedostatak vještina, što uvelike otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom razdoblju. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija - istaknuto je ranije ove godine iz Svjetske banke. Problem je što se ni krediti banaka privatnom sektoru nisu povećavali u prošlom desetljeću i na relativno su niskoj razini. Kreditiranje je uglavnom kratkoročno. - Kako bi se povećale produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom financiranju - istaknuto je. U gospodarskom istraživanju objavljenom prošle godine, koje je provelo Predstavništvo njemačkog gospodarstva u BiH, stoji kako 61 posto anketiranih tvrtki smatra proces približavanja EU, kao i otvaranje njemačkog tržišta, jako važnim. A BiH se ove godine približila EU. Iako nemamo konkretan datum, otvaranje pregovora s EU-om zasigurno je vjetar u leđa ekonomiji. Upravo svi relevantni čimbenici isticali su činjenicu da je BiH naslonjena na EU i da ekonomija kao temelj razvoja funkcionira u sinergiji s EU-om, a ne s nekim dalekim zemljama s kojima u ovim vremenima nije poželjno tražiti zajednički jezik. Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar, govorio je svojedobno što se konkretno može očekivati zbog otvaranja pregovora. - Može se očekivati povećanje vanjskotrgovinskih aktivnosti, kao i značajniji prijenos praksi, znanja, investicija i tako dalje. Međutim, ovo može značiti i veći odlazak radno sposobnog stanovništva u zemlje EU-a, što pokazuju iskustva drugih zemalja zapadnog Balkana - naveo je za Bloomberg. Također, moguće je očekivati povećanje ekonomske sigurnosti u BiH, što je ključni signal za strane i domaće investicije. - U osnovi, otvaranje pregovara, ekonomski promatrano, znači više trgovine, investicija, konvergencije naspram EU-a... Naravno, sve u nepredvidivom intenzitetu. Otvaraju se veće mogućnosti za institucionalnu podršku EU, što je bitno u kontekstu nemogućnosti bh. proračuna da podrži razvojnu komponentu i tu je velika odgovornost donositelja odluka u BiH.
Stvaranje povoljnije klime
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Bloomberg su naveli da odluka o otvaranju pregovora posebno naglašava potencijal za unaprjeđenje vanjskotrgovinske razmjene i stvaranje povoljnije poslovne klime u našoj zemlji. - Odluka povećava povjerenje u BiH, posebno kada je riječ o vanjskom investicijskom potencijalu - kazali su iz Komore, dodavši da bh. tvrtke već godinama posluju na tržištu EU-a i u ukupnom izvozu EU-a sudjeluju sa 72,3 posto, a u uvozu sa 66,7 posto i EU je najznačajniji bh. trgovinski partner. Iako je pred BiH dug put, odnekud treba početi, a Europska unija dala je jasne smjernice, koja pitanja rješavati i kako. Kao što smo naveli, geopolitička situacija nije najbolja, međutim, na to se ne vrijedi stalno osvrtati, već rješavati one probleme koji su na našem pragu kako bi se dugoročno ova zemlja ekonomski stabilizirala i ostvarila svoj puni potencijal.
