Ako kojim čudom kriza i očekivane blokade iz Republike Srpske kao reakcija na međunarodni intervencionizmom ipak splasnu, Bosna i Hercegovina bi već ove godine mogla napraviti još jedan iskorak, a to je održavanje međuvladine konferencije, što se zapravo smatra službenim datumom početka pregovora, piše Večernji list BiH.
Ključni dio integriranja odnosi se na usklađivanje pravne stečevine koja se trenutačno dijeli na 35 poglavlja. Poglavlja su tematska, poput slobode kretanja roba, slobode kretanja radne snage, slobode pružanja usluga, slobode kretanja kapitala. U međuvremenu će prema BiH ipak biti primijenjen nešto drukčiji pristup jer je Europska komisija još 2020. usvojila revidiranu metodologiju kako bi proces proširenja učinila još vjerodostojnijim, predvidljivijim i dinamičnijim, uz snažnije političke smjernice.
Klasteri umjesto poglavlja
To znači da se poglavlja spajaju u šest klastera, a odnose se na pravnu državu, unutarnje tržište, vanjske poslove. Pa, ipak, nakon što Europsko vijeće da "zeleno svjetlo" za početak pristupnih pregovora, sljedeći korak je usuglašavanje pregovaračkog okvira, odnosno smjernica i načela za vođenje pristupnih pregovora. Nacrt toga dokumenta izrađuje Europska komisija za EU i upućuje ga Vijeću na usvajanje. U nedavnim zaključcima Europskog vijeća koji se tiču BiH prije usvajanja pregovaračkog okvira treba ispuniti kriterije koje je Europska komisija postavila u listopadu kroz 8 + 1 zahtjev iz 2022. godine, kada je preporučen status kandidata. Uz to, BiH, uostalom kao i svaka druga zemlja koja otvara pristupne pregovore, mora uspostaviti i svoju pregovaračku strukturu, pregovarački mandat i okvir. A to podrazumijeva uspostavu koordinacije između izvršnih tijela, definiranje uloge Parlamentarne skupštine BiH, zatim uključiti vanjske stručnjake, civilno društvo i poslovne zajednice te u konačnici imati jasnu strategije transparentnosti i komunikacije. Oko imenovanja glavnog pregovarača sve tri strane istaknule su ambicije. Prvi je prijedlog stigao iz RS-a da to bude njihov čovjek, identično je poručila probošnjačka "trojka", a za očekivati je i da Hrvati istaknu svoje apetite. Ta osoba trebala bi biti na čelu tima nestranačkih stručnjaka, a bira se konsenzusom. Pristupni pregovori od zemlje zahtijevaju da usuglasi zajedničke interne stavove i da govori jednim glasom. Pregovarački okvir usvajaju obje strane na prvoj međuvladinoj konferenciji između država članica EU-a i zemlje koja je podnijela zahtjev za članstvo. Tada pristupni pregovori formalno počinju. Razina usklađenosti Bosne i Hercegovine s acquisom i pripremljenost za članstvo u EU u različitim područjima politika ocijenjeni su u mišljenju Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo u EU iz 2019. i u popratnom analitičkom izvješću, a naknadno se procjenjuju u godišnjim izvješćima o napretku. Posljednje izvješće o BiH objavljeno je u studenome prošle godine. Nakon toga bi Europska komisija s vlastima BiH trebala početi postupak "screeninga", odnosno analize usklađenosti zakonodavstva s europskim. Time se ocjenjuje koliko je zemlja pripremljena za članstvo u EU prema poglavljima pravne stečevine i prema klasterima. BiH bi nakon toga trebala predstaviti program preuzimanja pravne stečevine (NPAA).
Brzina ovisi o BiH
Sam proces pristupanja EU podrazumijeva više faza, uključujući uspostavljanje pregovaračkog okvira, međuvladinu konferenciju za otvaranje pregovora, proces analize usklađenosti, uvjete za otvaranje, pregovore po klasterima, odnosno poglavljima, mišljenje Komisije o spremnosti za članstvo nakon završetka pregovora, suglasnost Europskog vijeća i Europskog parlamenta za prijam u članstvo zemlje koja je podnijela zahtjev i ratifikaciju ugovora o pristupanju u svakoj državi članici EU-a. Iako postoji više koraka, vremenski okvir za ispunjavanje svake prekretnice ovisi isključivo o kapacitetu i spremnosti zemlje da pravi iskorake. Otvaranje svake od tih faza za BiH neće ostati bez potpore. Ponajprije financijske pomoći, tehničke potpore i strateškog savjetovanja. Uz to, Europska unija planirala je potencijalno izdvojiti više od milijardu eura potpore BiH kroz Plan rasta za zapadni Balkan. To, međutim, podrazumijeva da će BiH provoditi reforme te biti u stanju i sama podržati investicije, rast i radna mjesta, a samim time i integrirati se u jedinstveno europsko tržište donoseći značajne koristi za gospodarstvo i građane
