Imati svojeg narodnog predstavnika u tijelima vlasti u sredinama u kojima ste u manjini, jedno je od važnih pitanja za narode u BiH, pa tako i Hrvate, koji od ovih lokalnih izbora očekuju dobivanje gradskih/općinskih vijećnika u nekoliko sredina u kojima bi svojom aktivnošću mogli ukazivati na probleme, prvenstveno ekonomske prirode, s kojima se susreću, a koji se možda ne čuju dovoljno u javnom prostoru.
Jedna od sredina u kojima je iznimno bitno da se čuje glas Hrvata jest i Bihać u kojemu su HDZ BiH i HDZ 1990. dogovorili zajednički nastup na ovim lokalnim izborima te ponudili listu za Gradsko vijeće koja oslikava iskustvo i spremnost za promjene. Nositelj liste Franjo Jurić, inače predsjednik Županijskoga odbora HDZ-a BiH Unsko-sanske županije, u razgovoru za Večernji list ističe kako se Hrvati Bihaća susreću sa sličnim izazovima kao i drugi narodi, počevši od teške ekonomske situacije, ali su, nažalost, Hrvati izloženi i odlascima, podsjetivši kako ih je prije rata u Bihaću bilo oko šest tisuća, a danas je taj broj prepolovljen.
Koji je značaj činjenice da su HDZ BiH i HDZ 1990. postigli dogovor o zajedničkoj listi za Gradsko vijeće Bihaća?
Koalicija HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. bitna je zbog toga što time šaljemo poruku zajedništva s političke razine, ali i razine hrvatskog naroda u mjestima gdje je konstitutivan, ali manjina u odnosu na druge narode. To je slučaj na prostoru Unsko-sanske županije, odnosno Grada Bihaća. Ovo nije prvi put da u Bihaću HDZ BiH i HDZ 1990. nastupaju zajedno. Naime, prije četiri godine na lokalnim izborima za Gradsko vijeće nastupili smo zajedno. No, nažalost, zbog određenog broja neovisnih lista došli smo u situaciju da nismo osvojili mandat.
Našoj listi je 2016. godine nedostajalo 20-ak glasova da bismo dobili mandat u Gradskom vijeću. U Bihaću je nužno zajednički nastupiti kako bismo osigurali političko predstavljanje u Gradskom vijeću, političko predstavljanje hrvatskog naroda, ali i svih ostalih građana jer se radi o lokalnim izborima.
Fokus u porukama za lokalne izbore veže se uz svakodnevne probleme s kojima se građani suočavaju. Nositelj ste liste za Gradsko vijeće Grada Bihaća. Koje su prioritetne odrednice vašega programa te što je potrebno mijenjati u Bihaću?
Bit našeg programskog opredjeljenja za ove izbore jest fokus na najvažnije teme koje na neki način opterećuju naš grad. Na prvom mjestu to je migrantska kriza koja već treću godinu pogađa područje županije, a posebno Bihaća. Stav naše koalicije jest da se ovo pitanje bez odgađanja mora riješiti, odnosno mora se naći rješenje za problematiku koja nadilazi lokalnu i županijsku razinu. Smatramo da se u taj proces trebaju uključiti sve razine vlasti, od entitetske do državne, a mi kao koalicija tu možemo mnogo pomoći s obzirom na to da HDZ BiH obnaša vlast i na entitetskoj i na državnoj razini te smo spremni pomoći lokalnoj zajednici, Bihaću, ali i cijeloj županiji, kako bismo bili koordinirajući čimbenik u rješavanju ovoga pitanja.
Naravno, izuzetno je važno pitanje ulaganja u Grad Bihać, o njemu ovisi gospodarska situacija, a pogotovo u vrijeme ove krize. Smatramo kako je potrebno učiniti sve da se grad što više otvara za ulaganje. Privlačenje novih investicija sa sobom generira i otvaranje novih radnih mjesta. Tim se pitanjima želimo baviti, a ključno je da lokalna zajednica stvori ambijent za privlačenje ulagača te tako zaustavi ono što je veliki problem Bosne i Hercegovine, a to je odlazak mladih ljudi. Nažalost, u Bihaću, kao i u ostalim dijelovima zemlje, odlazak je veoma izražen te želimo kao lokalna zajednica pridonijeti stvaranju jednog pozitivnog ambijenta za ulaganje. Time bismo pružili perspektivu mladim ljudima da ostanu u Bihaću i svoju budućnost, zajedno sa svojom obitelji, grade ovdje.
Kako, zapravo, unaprijediti ponudu koju Bihać već ima? Jasno je da postoje brojni potencijali, no kako ih staviti u funkciju?
Naš grad ima velike potencijale, tu je niz gospodarskih i prirodnih resursa kojima raspolažemo. Tu posebno mislim na turističke potencijale. Primjerice, Nacionalni park Una pruža velike mogućnosti. Sam zemljopisni položaj našega grada takav je da ostvaruje vrlo dobru i učinkovitu povezanost s Republikom Hrvatskom. Naravno, sve resurse, poput šuma, treba daleko bolje iskoristiti i staviti u funkciju gospodarskog razvoja Bihaća i cijelog ovog dijela Bosne i Hercegovine. Naravno, pitanje kojim se želimo baviti odnosi se i na infrastrukturu; Bihaću mnogo toga još uvijek nedostaje, počevši od izgradnje kanalizacijske mreže u svim dijelovima grada, preko vodovodne mreže pa do cestovnih komunikacija, kao i svega što će poboljšati kvalitetu življenja u ovome gradu.
Kako danas žive Hrvati u Bihaću? Vjerujem kako vas muče identični ekonomski problemi, no postoji li nešto na što bi dodatno trebalo obratiti pozornost?
Mi smo u poziciji u kojoj se nalaze i drugi narodi kada je riječ o ekonomskoj perspektivi, koja je gotovo identična. Veliki broj mladih ljudi nije u mogućnosti nakon završetka škole naći odgovarajući posao i baviti se onim zanimanjem koje je završio. Kada su u pitanju Hrvati, mi se, osim tih problema, suočavamo i sa značajnim odlaskom ljudi. Statistike kazuju kako je broj Hrvata poprilično smanjen. Podsjetit ću kako je u Bihaću, prema popisu stanovništva iz 1991., živjelo oko šest tisuća Hrvata, a, nažalost, danas je taj broj prepolovljen. Podaci koje dobivamo, a to su, prije svega, crkveni podaci, pa i popis iz 2013., pokazuju da danas u Bihaću živi između dvije i pol do tri tisuće Hrvata.
Naravno da postoje problemi koji su vezani uz posljedice koje je izazvala ova migrantska kriza. Poznato je kako su pojedini dijelovi Bihaća posebno bili ugroženi zbog smještaja migranata. Konkretno, radi se o prihvatilištu Vučjak u podplješevičkom naselju Vučjak koje su do rata uglavnom naseljevali Hrvati. Danas su neka od tih naselja poput Žegara, gdje također živi veći dio Hrvata, ugrožena djelovanjem migranata koji, nažalost, ne samo da stvaraju ilegalne kampove već uništavaju ljetinu, imovinu tim ljudima. To se odnosi gotovo na cijelo područje Bihaća, a što je posebno izraženo u posljednjih nekoliko mjeseci, pri čemu na meti napada migranata nisu samo rubna područja već i ona područja u užem dijelu grada.
Upoznati ste s paljenjem objekata, kuća i sličnim uništavanjem imovine te različitim drugim kaznenim djelima.
Uzimajući ove brojne izazove s kojima se suočavate, može li se danas dobro živjeti u Bihaću, odnosno hoće li se moći živjeti bolje?
Ja sam optimist. Grad Bihać raspolaže značajnim prirodnim i gospodarskim resursima i ja se nadam da ćemo nakon kraja migrantske krize, kao i krize s pandemijom koronavirusa, uspjeti vratiti Bihać tamo gdje mu je oduvijek bilo mjesto, a to je da bude vrata Zapada za Bosnu i Hercegovinu i da bude otvoren za sve njegove građane, odnosno za dobronamjerne ljude koji žele ovdje živjeti i stvarati budućnost.•
