Ove godine na Badnjak nema posta! I to zato što Badnjak pada u nedjelju, što je samo po sebi zbunilo katolike jer nisu bili sigurni moraju li te nedjelje ići na misu ili se kao nedjeljna misa računa ona na Badnjak, tzv. polnoćka. Odgovor je – mora se i na redovitu nedjelju misu i na onu u pola noći.
Priprava za Kristovo rođenje
Kada četvrta nedjelja došašća koincidira s Badnjakom, ta nedjelja zauzima prednost pred Badnjakom zbog teološke važnosti i intenzivnije pripreme za blagdan Božića. Nedjelja uoči Božića neposredna je priprava za Kristovo rođenje i sadrži drevna proroštva o Mariji i Mesiji te evanđeoske perikope o skorašnjem Kristovu rođenju. Marija na taj način u došašću postaje figura, odnosno najsavršeniji primjer i uzor iščekivanja izraelskog naroda i iščekivanja Crkve. Marija, koja je sama sačuvana od grijeha, donosi svijetu Krista Spasitelja, a vrijeme došašća najizvrsnije je vrijeme iščekivanja i pripremanja za prihvaćanje toga dara u Kristovu rođenju – kaže vlč. mr. Milan Dančuo, asistent na katedri liturgije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, objašnjavajući kako vrlo važnu dimenziju adventskog vremena naglašava upravo četvrta nedjelja došašća te stoga dobiva prednost u odnosu na Badnjak.
I sama nedjelja će tijekom cijele liturgijske godine imati prednost pred drugim slavljima jer je tjedni spomen na Kristovo uskrsnuće: stoga je nedjelja uvijek dan radosti i susret s Kristom uskrslim u otajstvu euharistije. U nedjelju se stoga ne provodi post i nemrs, što je karakteristika i korizmenih nedjelja tijekom kojih se za vrijeme korizmenog hoda vjere prekida post i pokora kako bi se osvijestilo ono što je najvažnije za život vjernika, a to je Kristovo uskrsnuće – tumači mr. Dančuo, dodajući kako je Badnjak po svojoj naravi i nazivu dan iščekivanja Kristova rođenja u betlehemskoj štalici, dan bdjenja, pokore, posta i molitve bez posebnog liturgijskog slavlja, osim večernje mise bdjenja koja je već dio proslave božićnih otajstava.
Stoga će se i nedjeljna radost ove godine dolaskom Badnje večeri pretvoriti u radosno iščekivanje: nedjeljne večernje mise se ne slave jer se misama bdjenja, odnosno polnoćkama prihvaća i proslavlja Kristovo svjetlo i dolazak na svijet rođenjem u betlehemskoj štalici – kaže on, no naglašava da premda je Badnjak u hrvatskoj tradiciji ukorijenjen kao dan posta, nemrsa i pokore, ove godine na Badnjak neće se postiti upravo zbog toga što Badnjak prepušta prednost četvrtoj adventskoj nedjelji.
Spomen uskrsnuća – u radosti
Umjesto posta i nemrsa na Badnjak, postiti se može u petak i subotu uoči četvrte nedjelje došašća ili samo u subotu, a u nedjelju kao spomen na Kristovo uskrsnuće kršćani žive u radosti, bez posta i pokore, susret s Gospodinom u misnom slavlju i pripremaju se za skorašnji Kristov dolazak u rođenju – kaže mr. Dančuo.
