"Jako smo blizu granici iz Pariškog sporazumu o klimatskim promjenama poslije koje više neće biti povratka", rekao je za televiziju N1 Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Meteorolog je naglasio i kako će “sve ono što danas dobro uradimo, npr. smanjimo emisije stakleničkih plinova, tek se vidjeti za 30 godina”. Ono što danas dobro uradimo, kako je dodao Krajinović, mogu osjetit tek naša djeca.
Također, Krajinović je kazao kako će se nastaviti razdoblje nadprosječnih temperatura zraka, ali će biti i padalina samo što će biti “prostorno neravnomjerno raspoređene”.
Siječanj je osmi mjesec zaredom koji obara rekorde, dok su temperature površine mora rekordno visoke deset mjeseci uzastopno. Jesu li ovo jasni znaci globalnog otopljavanja?
- Imamo prelijepo vrijeme i pod utjecajem smo i dalje stabilnije atmosfere. Danas imamo vrijednosti koje su prikladnije proljeću nego zimi. Veljača je pokazala da je više proljetni mjesec nego zimski. Istina je da je 2020. godine 17. veljače u Sarajevu bio 21 stupanj Celzijusa, dakle toplije nego danas. Ovo su jasni znaci globalnog zatopljavanja i na globalnoj razini imamo takav trend porasta temperature zraka da se iz mjeseca u mjesec obaraju rekordi. Ono što zabrinjava u BiH je da se ti rekordi događaju i kod nas. Veljača je pokazala da globalni porast temperatura zraka ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu.
Prosječna mjesečna temperatura zraka u siječnju bila je u prosjeku za 1,66 stupnjeva Celzijusa viša od referentnog siječanjskog prosjeka s kraja 19. stoljeća. Jesmo li premašili granicu koja se spominje u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama?
- Jako smo joj blizu, nismo još prešli tu granicu koja je zacrtana kao granica nakon koje nema povratka. Svi ti podaci na globalnoj razini pokazuju da se trebaju već paliti sve lampice, sva crvena upozorenja. Istina da je sve ono što danas dobro uradimo, npr. smanjimo emisije stakleničkih plinova, tek će se vidjeti za 30 godina. Ono što danas dobro uradimo mogu osjetit tek naša djeca.
U Banjoj Luci kupači, ovih dana čuju se ptičice, sve miriše na proljeće. Je li ono na pragu?
- Prognoze pokazuju da je proljeće već tu. Za nas klimatologe ono počinje 1. ožujka, ali svi modeli su suglasni da će temperature biti nadprosječno visoke. Istina je da očekujemo i veće padaline.
Zimovališta su u problemu zbog nedostatka snijega. Možemo li očekivati više snježnih padalina u nastavku zime?
- Jutros na Bjelašnici je 50-ak centimetara snježnog pokrivača, a rekord za ovaj mjesec na našoj meteorološkoj stanici na 2.067 metara je 296 centimetara i to je jasan podatak koliko je ova zima i mjesec veljača ispod prosjeka. Ono što očekujem kad je snijeg u pitanjau, tek krajem ovog mjeseca i početkom ožujka pasti će nešto malo snijega, ali ni blizu da popravi ovu situaciju. Sve će to biti popraćeno vjetrom južnog pravca koji će dodatno pogoršati situaciju sa snježnim pokrivačom s obzirom da je taj tip vjetra najveći neprijatelj snježnog pokrivača. Dakle ništa pozitivno za one koji skijaju…
Po narodnom vjerovanju ne bi trebalo biti više mrazeva niti velikih minusa. Ima li uporište narodna meteorologija i vjerovanja?
- Narodna vjerovanja u oblasti klimatologije svakako imaju uporišta u modernoj znanosti. Narod je nešto osmatrao duži niz godina na određenom prostoru i to se prenosi s koljena na koljeno. Tako da ono što je narod upamtio, povezao sa određenim datumima, svako ima uporište s modernom klimatologijom.
Sličnu zimu imali smo i prošle godine, ali je onda nastupio kišni period sve do početka srpnja. Može li se sličan scenarij očekivati i ovog proljeća?
- Prema preliminarnim nalazima trenutno možemo iznijeti informaciju da će se nastaviti trend nadprosječnih temperatura zraka. Padaline će biti dosta prostorno neravnomjerno raspoređene. Najviše padalina se očekuje u središnjo-planinskim predjelima.
