Procjene niza financijskih institucija, kako domaćih tako i međunarodnih, govore kako u ovoj godini dolazi do pada stope inflacije, ali taj podatak ne znači nužno pad cijena, odnosno pad stope inflacije. Bez istodobnog podizanja životnog standarda neće se mnogo osjetiti na kućnim proračunima s obzirom na to da niža inflacija ne znači automatski vraćanje cijena na razinu na kojoj su bile prije, piše portal Večernjeg lista BiH.
Ekonomski analitičari jasni su u ocjeni kako usporavanje inflacije zapravo znači manju stopu po kojoj će cijene rasti, tako da se kao jedina mogućnost "povratka na staro" nameće provedba najavljenih poreznih reformi, a među njima i onih koje se odnose na nova zakonska rješenja o doprinosima i dohotku, što će pak smanjiti porezno opterećenje na rad.
Profesor Faruk Hadžić, poznati makroekonomski analitičar i dekan sveučilišta SSST u Sarajevu, objavio je kako podaci za Federaciju BiH pokazuju da je godišnja razina inflacije smanjena, kako je i najavljivao prije nekoliko mjeseci, te sada iznosi 5,8% (6,9% u travnju), ali ponavlja kako to ne znači da je došlo do pada cijena, već cijene i dalje, nažalost, rastu.
- Kada se posebno analiziraju potkategorije, onda vidimo da je došlo do novog rasta cijena hrane (+0,4%) u odnosu na bazno razdoblje koji prati kumulativna kretanja cijena - naveo je. Kaže i kako ga mnogi pitaju zašto nije došlo do pada cijena hrane, kako su to najavljivali neki, odnosno do masovnog pojeftinjenja. U tom je kontekstu upozorio kako je bila riječ o izjavama koje nisu bile utemeljene na ozbiljnim makroekonomskim analizama te su građani formirali pogrešna očekivanja. Ipak, dodaje kako je iz današnje perspektive dobra stvar što se rast cijena usporio i ne bi trebalo doći do novog i značajnijeg rasta cijena.
A u ovoj godini, očekivanja su financijskih institucija, nastavlja se pad stope inflacije, piše portal Večernjeg lista BiH.
U proljetnom krugu makroekonomskih projekcija za 2023. - 2024. Centralna banka BiH podsjeća kako je u 2022. inflacija dosegnula vrhunac od 14%, a inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena projicirana je na 7,7% u 2023. godini, što je za 1,6 postotnih bodova više od vrijednosti iz prethodne projekcije. Službena inflacija u prvom tromjesečju 2023. iznosila je 12,4%, a iz Centralne banke BiH pritom očekuju da će se postupno smanjivati tijekom projekcijskog horizonta. Povećanje stope inflacije u odnosu na prethodni krug projekcija utemeljeno je na nastavku rasta cijena hrane, za koje se očekuje da budu više za 12% na godišnjoj razini u 2023. godini, kao i rastu temeljne inflacije. Projicirani rast cijena energenata u tekućoj godini iznosi 1,7%.
U razdoblju kada se bilježi pad cijena energenata inflatorni pritisci ipak su i dalje značajni zbog vrlo izraženog rasta temeljne inflacije. Iz Centralne banke BiH pritom objašnjavaju kako značajno povećanje temeljne inflacije upućuje da ukupna inflacija u BiH nije visoka isključivo zbog šokova u cijenama roba kojima se trguje na međunarodnim tržištima. Svakako će pad inflacije pratiti i smanjenje ekonomske aktivnosti iako ne tako značajno kao što se ranije prognoziralo. Centralna banka pritom navodi kako je projekcija rasta ekonomske aktivnosti blago korigirana naviše s 0,9% na 1,6%, iako i nadalje projicirana vrijednost upućuje na znatno usporavanje rasta projekcija ekonomske aktivnosti u 2024. godini, koja je revidirana naviše za čak 2,2 postotna boda, do razine od 3,2%, i dalje se ocjenjuje kao skromna, imajući u vidu razinu razvoja zemlje. Osobna potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat, projicirana je na 2,5% u tekućoj godini. Očekivanje umjerenog rasta osobne potrošnje posljedica je visoke inflacije i zaostajanja rasta nominalnih plaća za inflacijom iako se rast bilježi za većinu djelatnosti još od početka 2022. godine. Nastavak rasta prosječnih plaća, kao i smanjenje nezaposlenosti, očekuje se i u projekcijskom razdoblju, premda su nepovoljna starosna struktura stanovništva i demografski trendovi čimbenici koji kontinuirano potiskuju osobnu potrošnju, ocjena je Centralne banke BiH.
Lakše suočavanje s inflacijom, koja će, unatoč svojem padu, i dalje predstavljati problem, ali i smanjenom ekonomskom aktivnošću, moguće je uz reforme, a pritom svakako treba uputiti na niz zadataka na kojima su vlasti u Federaciji BiH počele rad. Digitalizacija javne uprave, smanjenje birokracije prilikom registracije obrta i drugih poslovnih djelatnosti, sveobuhvatna reforma školskog sustava uvažavajući ustavne nadležnosti županija - pred Federacijom je niz zadataka kojima mora s jedne strane znatno poboljšati ulagačku klimu, a s druge prilagoditi obrazovni sustav potrebama tržišta rada. Sve navedene reforme osnovni su preduvjet jačanja životnog standarda, a samim tim i učinkovitijeg suočavanja sa svim poremećajima na tržištu.
