Unatoč činjenici da posljednji podaci ukazuju na situaciju u kojoj će EU, kao važan vanjskotrgovinski partner BiH, izbjeći recesiju, stopa realnog rasta mogla bi biti prilično niska, a to bi se onda moglo negativno reflektirati na gospodarske subjekte iz BiH. Tomu treba dodati i mogućnosti novih neizvjesnosti zbog političke situacije u BiH, koje odbijaju potencijalne investitore, a sve ukazuje na potrebu ustrajanja na stabilizaciji političkih prilika i stvaranju ozračja koje će omogućiti investitorima realizaciju poslovnih ideja, ali i provedbu važnih strukturnih reformi, kao i unaprjeđenje poslovnog okružja. Investicije i potražnja za robama iz BiH bit će stoga, ocjena je struke, dva ključna izazova za ekonomske prilike u ovoj godini, piše portal Večernjeg lista BiH.
Poznato je kako u rastu BDP-a unutar BiH veliku ulogu imaju izvozno orijentirana poduzeća kojima su ključna tržišta ona u Europskoj uniji, pa se tako svaki, pa i najmanji poremećaj na tim tržištima reflektira i na BiH. Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, u intervjuu za Večernji list osvrnuo se na pitanje odnosa kretanja stopa realnog rasta u Europskoj uniji s gospodarskom aktivnošću u BiH, kazavši kako je dobra vijest da će EU, prema najnovijim podacima, najvjerojatnije izbjeći recesiju, no naglasio je kako svejedno očekuju stopu realnog rasta znatno ispod 1 posto, možda čak i ispod 0,5 posto. To znači da će, dodao je, potražnja EU-a za robama koje BiH izvozi biti smanjena, osim u slučaju da se dio globalne potražnje, zbog ratnih događanja, trajnije preusmjeri prema BiH.
Govoreći o ulagačkim potencijalima, naveo je kako vrlo niska stopa rasta EU-a također ne ide u prilog izravnim stranim investicijama iz EU-a u BiH, koje su dodatno otežane neizvjesnostima prouzročenim trenutačnom političkom situacijom. U tom je kontekstu dodao i kako će se vjerojatno vidjeti prevaga između pozitivnih vijesti u obliku dobivanja statusa kandidata za EU u prosincu 2022. g. i kontinuiranih političkih previranja i nesuglasica koje obeshrabruju strane investitore, piše Večernji list BiH.
Za Bosnu i Hercegovinu i njezino gospodarstvo potreban je pak proces koji će voditi nizu reformi, poglavito kada govorimo o onim strukturnim, a sve bi zapravo vodilo i snažnijem podizanju ekonomske aktivnosti u zemlji, a samim time i BDP-a. Sheldon je u tom smislu i izdvojio neke od prioritetnih reformi, a one se vežu uz jačanje nadzora i upravljanja državnim poduzećima, unaprjeđenje poslovnog okružja, kao i zaključivanje ugovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Nadalje, potrebno je ojačavati politiku zapošljavanja mladih, smanjivati troškove rada i prijeći s ugljena na "zelenu" ekonomiju. Pitanje privlačenja stranih investitora jedno je od onih koja često zaokupljaju pozornost javnosti, a na isto se gleda kao na mogućnost snažnijeg jačanja domaćeg gospodarstva. No, kao što je vidljivo, BiH prije snažnijeg zamaha u tom smislu mora olakšati procedure, naravno, prateći istodobno smirivanje političke situacije. S druge strane, kada govorimo o energetskoj tranziciji, treba ukazati na činjenicu da EU uskoro započinje s uvođenjem prekograničnog poreza na ugljični dioksid, a što bi moglo proizvodnju u BiH učiniti manje konkurentnom ako se ne provede niz reformi. No, ako se navrijeme uđe u europski sustav trgovine štetnim plinovima, a istodobno ubrza prelazak na obnovljive izvore energije, bh. industrijska proizvodnja možda ima i povijesnu priliku za dodatni rast. U tom kontekstu treba ukazati na poruke koje je iznio šef Izaslanstva EU-a i posebni predstavnik EU-a Johann Sattler, a koji je u svojem blogu naveo kako BiH mora započeti s dekarbonizacijom u cilju smanjenja ovisnosti o ugljenu i plinu, naglasivši kako su razlozi za to brojni, od osiguravanja pristupačne i sigurne energije pa do jačanja ekonomske konkurentnosti.
