Od ranog djetinjstva počinjemo trenirati pažnju i pamćenje učenjem pjesmica, stranih jezika i rješavanjem zagonetki. Međutim, s godinama ta važna sposobnost mozga počinje "hrđati"", što može biti uzrokovano ne samo godinama već i nizom drugih nepovoljnih faktora.
Koje navike štete pamćenju i kako ih prevladati?
Narušeno pamćenje jedna je od glavnih posljedica digitalne demencije – nove bolesti našeg vremena. Pod ovim pojmom liječnici podrazumijevaju pogoršanje mentalnih sposobnosti osobe uslijed svakodnevne upotrebe uređaja, što je popraćeno i poteškoćama u percipiranju informacija i nedostatkom kritičkog razmišljanja.
„Elektronski uređaji spašavaju osobu od pretjerane mentalne aktivnosti. Naravno, to nam uvelike pojednostavljuje život, ali kako na takvu ‘pomoć’ reagira mozak, koji je odgovoran za mentalnu funkciju tijela? Nedostatak rada ovog važnog organa dovodi do postupnog uništavanja neuronskih veza, a to zauzvrat značajno usporava procese koji se odvijaju u mozgu“, poručuje njemački neuroznanstvenik, psihijatar na Fakultetu medicine i prirodnih znanosti u Ulmu, profesor Manfred Spitzer.
Osim utjecaja uređaja, na rad mozga i pamćenja negativno utječu i brojne druge navike s kojima se daans ljudi svakodnevno susreću.
Nedostatak sna
Liječnici neprestano ponavljaju da je odmor ključ mentalnog i fizičkog zdravlja. Tijekom spavanja obnavlja se rad mozga, razvija se njegova sposobnost učenja, neutraliziraju se negativna sjećanja, stabilizira emocionalno stanje. Osim toga, stručnjaci smatraju da je san vrlo važan za očuvanje pamćenja, jer u nedostatku istog dolazi do preopterećenja memorijskih krugova i pogoršava se sposobnost mozga da percipira i asimilira informacije.
Previše informacija
Svako od nas je u beskrajnom protoku informacija. Svaki dan primamo puno poruka iz različitih izvora i prestajemo razlikovati važne informacije od nepotrebnih. Preobilje sadržaja ozbiljan je stres za mozak, što dovodi do pojave fragmentiranog mišljenja, lišenog kritičnosti. Osim toga, preopterećenost informacijama može uzrokovati probleme s pamćenjem, koncentracijom i donošenjem odluka.
Nepravilna prehrana
Dokazano je da često konzumiranje brze hrane i one bogate zasićenim masnoćama, šećerima i solima izaziva određena kognitivna oštećenja kod osobe, kao i pogoršanje kratkoročnog pamćenja. To je zato što navike u prehrani utječu na funkcioniranje hipokampusa, područja mozga koje je odgovorno za pamćenje. Liječnici preporučuju odgovoran pristup ovoj temi jer se u protivnom značajno povećavaju rizici od razvoja demencije, dijabetesa i debljine.
Pasivni stil života
Sjedilački način života još je jedan učestali čimbenik koji negativno utječe na pamćenje. Postoji veza između nedovoljne fizičke aktivnosti i smanjenja sposobnosti osobe za učenje. Činjenica je da dugi boravak u istom položaju smanjuje dotok krvi u mozak i ograničava dotok kisika i hranljivih tvari potrebnih za normalno funkcioniranje mozga. Nedostatak fizičke aktivnosti narušava kratkoročno pamćenje osobe, a može dovesti i do Alzheimerove bolesti.
Obavljanje više poslova istovremeno
Mnogi od nas žive na način – uradi sve. Navikli smo da radimo nekoliko stvari u isto vrijeme i rješavamo mnoge probleme. Međutim, u većini slučajeva, ovakav način razmišljanja samo šteti našem zdravlju, jer nas tjera da se prebacimo s jednog zadatka na drugi, što otupljuje našu sposobnost kreativnog i razmišljanja izvan okvira. Osim toga, stalni stres iza velikog broja zadataka negativno utječe na rad kardiovaskularnog sustava i emocionalno stanje.
Navike koje ugrožavaju pamćenje možete poboljšati tek kada preispitate svoj način života. Prilagodite prehranu, uvedite redovitu fizičku aktivnost u dnevnu rutinu i dopustite svom tijelu da se potpuno opusti.
Osim toga, digitalna detoksikacija pomoći će u očuvanju pamćenja. Privremeno odbijanje ubotrebe uređaja pomoći će da se povrati potpuno funkcioniranje mozga i aktiviraju važni misaoni procesi. Ako je nemoguće potpuno napustiti pametni telefon, pokušajte barem malo smanjiti vrijeme koje provodite ispred ekrana, navodi City magazine.
