- Kilogram banana jeftiniji je od kilograma krumpira. Pa gdje toga ima? Gdje to živimo? Ljudi natrpaju krumpir u vrećicu ne gledajući cijenu, a onda se, kad dođu do blagajne, hvataju za glavu. Cijena krumpira sve je bliža cijeni mesa - ogorčeno će Željko Tomašić iz Društva potrošača Međimurja koje je pozvalo građane da ne kupuju mladi krumpir skuplji od jednog eura. U Italiji je točka pucanja nezadovoljnih potrošača bila skupa tjestenina, a u Hrvatskoj bi to, eto, mogao postati krumpir.
- Svi znamo da mladi krumpir ne može dugo biti mlad, pa nemojmo kupnjom skupog krumpira podržavati beskrupulozne trgovce koji gomilaju ekstraprofit! Pa i na placu, nek' si ga nose kući - pozvao je Tomašić koji tvrdi da je ovih dana u Međimurskoj županiji na djelu bahatost nekih trgovaca koji su povisili cijene mladog krumpira nakon što su porasle plaće i mirovine. Iskoristili su to, tvrdi. Kaže nam da su aktivisti udruge provjerili cijene mladog krumpira u velikim trgovačkim lancima i nekim manjim trgovinama mješovite robe. Rezultati su, ističe, zapanjujući. Cijene mladog krumpira iznose od 1,4 do dva eura za kilogram, a samo u jednom trgovačkom lancu cijena mu je 70 centi. Kako je moguće, pita se, da se jednima isplati prodaja za 70 centi, a drugi ga prodaju dvostruko, pa i trostruko skuplje.
- Ne mogu iznositi sve detalje u javnost, ali imam informacije da se mladi krumpir uvozi iz Rumunjske i Francuske i potom prepakirava. Cijene mu nisu realne, to su nabildane cijene - smatra Tomašić, koji je i tajnik Razvojne organizacije zaštite potrošača, koja će, najavljuje, poduzeti odlučnije akcije na široj razini.
- Planiramo i ozbiljnije krenuti u javni bojkot, ne samo krumpira, nego i drugih namirnica kojima su cijene povišene bez ikakva razloga. Poslat ćemo još par dopisa, a onda ćemo popisati i objaviti cijene te pozvati ljude da ne kupuju kod onih s nerealnim cijenama. Mi im, jasno, ne možemo zabraniti da negdje kupuju, ali možemo im dati informacije o tome gdje ih pljačkaju - pojašnjava Tomašić te ukazuje na paradoks da cijene krumpira drastično rastu u Međimurju, koje je među najvećim proizvođačima te kulture. - Možemo misliti kako je onda u drugim krajevima. Da samo znate koliko je loša kvaliteta krumpira koji se prodaje, od pozelenjelog, smežuranog... Trgovci uporno drže i takav krumpir jer se uvijek nađe tko će ga kupiti. Inspekcija izlazi po prijavama. Znamo kako je bilo s uljem, kojeg sad ima po 1,50 eura, a stajalo je i više od 22 kune dok Vlada nije zaustavila cijenu na 15. Jasno je da se želi zaraditi što više, ali ta zarada ne treba biti pljačka.
Poslat će kao savez udruga potrošača otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i tražiti da administrativno zaustavi rast cijena ne samo krumpira, nego i drugih namirnica za koje nema nikakve osnove za poskupljenje.
- Vidio sam da su neki OPG-ovi držali jagode po šest eura za kilogram. Pola su ih nosili natrag doma. Kako god slatke bile, ljudi imaju ograničene plaće. Neka poskupi ono što nije nužno potrebno svaki dan, a ne hrana. Mi potrošači regulatori smo tržišta, no u Hrvatskoj, nažalost, nismo dovoljno organizirani pa to trgovci vješto koriste - ističe Tomašić i podsjeća na slučaj u jednom gradu u kojem je udruga pozvala na bojkot lokalnog mesara koji je besramno povisio cijene. Prestali su kupovati, pa je u roku od tjedan dana snizio cijene napola, i tada su mu se kupci vratili.
- Tko nas može natjerati da kupujemo tako skup krumpir? Imamo grah, rižu... - ogorčeno će Tomašić. Neki domaći proizvođači kažu da nemaju mladog krumpira.
