Zastupnički dom Parlamenta FBiH 26. svibnja izglasao je Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana koji primarno nalaže zabranu konzumiranja duhana u svim javnim zatvorenim objektima. U praksi to znači da, ako ovaj prijedlog Zakona bude usvojen i u Domu naroda, pušenje bi se onemogućilo primarno u ugostiteljskim objektima. Od negativnih ekonomskih posljedica u strahu su ugostitelji - kafići i restorani, uz maloprodaju i distribuciju, što su sve djelatnosti oslonjene na duhansku industriju.
Ove dvije oblasti već se suočavaju s velikim problemima koji im izravno utječu na normalan rad, a samim tim i zapošljavanje - ugostitelji zbog pandemije, a maloprodaja zbog brzorastućeg “crnog” tržišta cigareta. U oba slučaja ovaj bi Zakon dodatno otežao njihov rad u vrijeme kada im treba dati priliku da se oporave.
Daljnje potapanje legalnog tržišta
Postavlja se pitanje je li pravo vrijeme za još jedan okov gospodarstvu koje već dovoljno trpi. Kako bi otklonila primarni problem koji je prouzročila pogrešna trošarinska politika, država bi se morala prvenstveno snažno fokusirati na reguliranje “crnog” tržišta i time dati priliku za oporavak legalne industrije, ugostitelja i maloprodaje. Dodavanjem još jednog krajnje restriktivnog zakona praktično se dodatno potapa legalno tržište, a pogoduje švercerima.
Ne treba zaboraviti da zbog pogrešne trošarinske politike prema cigaretama ispašta gospodarstvo, ali i cijelo društvo. U odnosu na kupovnu moć građana, trošarine na duhanske proizvode u BiH među najvišima su u Europi. Od pet KM, koliko minimalno košta jedna kutija cigareta, čak 4,50 KM uprihoduje država.
Visoke trošarine primorale su veliki broj građana da sumnjive duhanske proizvode kupuju na “crnom” tržištu. Očito je da je rast trošarina učinio ove proizvode preskupima za mnoge građane. Posljednjih godina “crno” tržište je brzorastuće, a ono legalno u velikim gubicima. Zapravo, gube svi, osim švercera.
Procjena je da se zbog neplaćanja trošarina na duhanske proizvode tj. zbog “crnog” tržišta izgubi jedan godišnji državni proračun ili milijardu KM. To je iznos koji je dovoljan da se svi građani BiH cijepe 45 puta. Zbog izgubljene naplate, odnosno “crnog” tržišta, cjelokupni gospodarski sektor prinuđen je plaćati visoke poreze i doprinose umjesto da se nameti na plaće smanje, i to 25 posto od ukupnog iznosa bruto plaće, ukine porez na dohodak na plaće do 1000 KM i minimalna plaća poveća na 750 KM.
Ekonomske posljedice potpune zabrane pušenja
- Trenutačno postoji mnogo ozbiljnijih problema za naše društvo i ekonomiju, iako je, naravno, i ovaj problem značajan. U ovom kontekstu vlast treba kazati kakve će posljedice imati ovakva mjera, ako se u ovoj formi i usvoji, na ekonomiju i društvo u cjelini. Najlakše je nešto zabraniti. Međutim, ako dođe do zatvaranja i gubitka radnih mjesta, onda možemo očekivati i pad naplate poreza, tj. entitet FBiH se u ovom slučaju odriče dijela poreza u korist unapređenja zdravlja. U praksi, imat ćete situaciju da će nešto u jednom entitetu biti dopušteno, dok u drugom neće, što također nije dobro - ocijenio je ekonomist Faruk Hadžić za jedan bh. portal.
Na praktično kreiranje dvaju tržišta u jednoj državi ukazao je i zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Senad Čeljo i s pravom zaključio da se ovim zakonom izravno narušava jedinstvo bh. tržišta. Ako se usvoji ovakvo zakonsko rješenje, imali bismo jedna zakonska rješenja u jednom entitetu, a potpuno različita u drugom entitetu. Na primjer, u Federaciji bi kutija cigareta sadržavala slikovna zdravstvena upozorenja, a u Republici Srpskoj ne. U Federaciji bi proizvodi s aromom bili zabranjeni, a u RS-u ne. Što bi u praksi bio rezultat toga? Dvostruko opterećenje na građane, gospodarstvo, maloprodaju, a u konačnici još veći pad prodaje legalnih proizvoda u jednom entitetu.
Zakon stroži od EU smjernice
Sličnog je mišljenja i izaslanik SDP-a Aner Žuljević, koji je za klix.ba naglasio kako građani moraju znati da mi imamo Zakon o zabrani pušenja od 1998. godine, koji upravo zorno dokazuje da je postojeći institucionalni kapacitet nemoćan provesti radikalne restriktivne odredbe na način kako su one propisane u novom zakonu.
- Nismo u stanju 22 godine provesti postojeće odredbe i danas se nekakvim umjetnim podjelama i ostrašćenim kampanjama pokušava isforsirati ozračje kako je predloženi zakon revolucija i kako su svi koji ga analiziraju s aspekta objektivnosti provedbe neprijatelji zdravlja djece i ne znam čega više ne - kaže Žuljević.
U zakonu nema ništa novo i pametnije što nismo imali na raspolaganju posljednjih 20 godina, dodaje on, tako da je jasno da nije problem u zakonu, nego u tranziciji mentaliteta građana koja se realizira na sasvim druge načine gledajući iskustva drugih zemalja i njihove dobre prakse.
Upravo Žuljević ukazuje na činjenicu da svaka EU zemlja prilagođava svoje zakone tržišnim prilikama u skladu EU smjernice, a ne prepisuje je doslovno. Zakon koji se u FBiH populistički naziva EU zakonom zapravo je stroži od smjernice na koju se naslanjaju zakonodavstava u zemljama članicama Europske unije.
Glas razuma
Da ipak zakonodavna vlast radi svoj posao, vidi se iz nedavne izjave Tomislava Martinovića iz HDZ-a, predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH, koji smatra da je Zastupnički dom izabrao pogrešno vrijeme za stavljanje ovog zakona na dnevni red jer, kako kaže, mnogi se, prije svih ugostitelji, bore s posljedicama pandemije, iscrpljeni financijskim gubicima i neizvjesnošću, što im donosi mogući novi val epidemije.
- Svjestan sam da ćemo ovo pitanje morati zakonski urediti, ali prema mom mišljenju, sada nije trenutak za to. Nikom nije u interesu zatvaranje ugostiteljskih objekata, zato ću vrlo pažljivo s Kolegijem Doma naroda razmotriti kada staviti na dnevni red Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana i duhanskih proizvoda. Iako sam nepušač, osobno ne bih u ovom trenutku podržao zakon kakav je usvojio Zastupnički dom - kazao je za Oslobođenje Martinović.
Prema svemu sudeći, ovaj zakon apsolutno dolazi u krivo vrijeme, a upitno je i kada će se naći na dnevnom redu Doma naroda te hoće li dobiti podršku zastupnika ovog doma.
