Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici utvrdila prijedlog zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, što predstavlja sastavni dio Strategije reforme mirovinskog sustava u FBiH.
Svi stručnjaci se slažu da je trenutni mirovinski fond neodrživ, gdje jedan umirovljenik ide na jednog zaposlenog. Model međugeneracijske solidarnosti je jednostavno prevaziđen u svijetu, piše Klix.ba.
Generalni svjetski trend, kada su u pitanju mirovinski fondovi, jeste pristupanje tzv. trostupskom mirovinskom fondu. To znači da se za razliku od jednog stupa, koji trenutno drži naš mirovinski fond (državni), formiraju tri stupa.
"Prvi je obvezni državni stup mirovinskog sustava u koji će se odvajati određena sredstva iz bruto plaće radnika. Drugi stup je obvezan, ali radnik može birati hoće li se dio njegovih doprinosa za mirovinsko osiguranje uplaćivati u privatne ili državne mirovinske fondove i treći stup je dobrovoljan i predstavlja privatni mirovinski fond", naglašava u razgovoru za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.
U tom slučaju i dalje se najveći dio iz radnikove plaće izdvaja za državni mirovinski fond. Poslije toga slijedi drugi stup mirovinskog osiguranja, gdje korisnik ima mogućnost odlučiti hoće li dosta manji dio mirovinskog doprinosa biti izdvojen u državni ili privatni, iako je praksa pokazala da se građani najčešće odlučuju za državne fondove. I treći dio je onaj u kojem će korisnik moći birati hoće li dio svojih sredstava za mirovinski fond zadržati kao neto plaću, ili će to investirati u neki privatni mirovinski fond, koji će kasnije iskoristiti.
Od zemalja iz regije najdalje je po ovom pitanju otišla Hrvatska.
"Ovdje je najveći problem nedostatak financijskih sredstava kako bi se izvršila uspješna tranzicija s jednostupnog na višestupni mirovinski fond. Određene države vršile su privatizaciju velikih tvrtkiu Južnoj Americi su neke države čak vršile privatizaciju rudnika kako bi se osigurala stabilnost mirovinskog fonda, radi njegovog reformiranja, kako bi se sačuvala dugoročna održivost", objašnjava Čavalić.
Postavlja se pitanje kako uraditi neophodnu tranziciju s postojećeg mirovinskog fonda, a da se ne povećavaju mirovinski doprinosi.
"Idealno bi bilo da se bilo kakva sredstva od prodaje javnih dobara, odnosno privatizacije, iskoriste za reformu velikih socijalnih sustava poput mirovinskog sustava i sustava zdravstvenog osiguranja", naglašava Čavalić.
Iz Vlade FBiH ističu da će se usvajanjem novog zakona o mirovinskom sustavu stvoriti pravnia osnova za daljnju reformu mirovinskog fonda. Stoga se brzina izmjena neophodnog zakona nameće kao prioritet, kako bi građani što bezbolnije podnijeli tranziciju ka nekom novom i boljem sustavu koji će im zajamčiti redovitee i veće mirovine.
Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućavaju da sredstva prikupljena kao dopunski vid mirovinskih doprinosa budu aktivna kroz ove fondove. Dobrovoljni investicijski fondovi podrazumijevaju, prije svega, ulaganje u vrijednosne papire na domaćem i stranom tržištu. Svaki građanin koji se odluči na dopunsko mirovinsko osiguranje, putem članstva u ovim fondovima, ostvaruje pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima u skladu sa zakonom.
"Donošenjem ovog zakona, građanima, posebno mlađim generacijama, bit će omogućeno ostvarenje dodatnih prihoda u starosti, a usljed dobrovoljnosti članstva, građani i gospodarstvo neće snositi nikakve dodatne troškove.
Učinci zakona na gospdarstvo su izuzetno značajni. Prije svega, on omogućava građanima da štede za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uz istovremeno omogućavanje da dopune sredstva koja će dobivati iz mirovinskog sustava FBiH. To će poboljšati financijski položaj budućih umirovljenika i smanjiti pritisak na mirovinski sustav FBiH", naglašavaju iz Vlade FBiH.
