Procjene, prema kojima je u BiH čak 50 posto kućanstava energetski siromašno, a što u praksi znači da si obitelji zbog ograničenog kućnog proračuna ne mogu priuštiti dovoljne količine toplinske energije u svojim domovina, alarm su za uzbunu i poziv vlastima na svim razinama za podizanje životnog standarda.
I dok je na europskoj razini energetski siromašno kućanstvo ono koje troši više od deset posto svog kućnog proračuna na električnu i toplinsku energiju, stanje u Bosni i Hercegovini jasno oslikava razlike u pogledu visine životnog standarda i iznosa mjesečnih primanja, a kada se tome doda i podatak kako prosječan kućni proračun bh. obitelji u znatno većoj mjeri odlazi na prehranu, zaključak se nameće sam po sebi.
Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, za klix. ba je naglasila kako je energetski siromašno društvo ono koje sebi ne može osigurati dovoljne količine električne i toplinske energije te se u zimskom razdoblju okuplja u manjem prostoru, narušavajući svoj komfor, ili nije u prilici sebi kupiti lijekove, školovati djecu, osigurati zdravu hranu itd.
Dakle, ako obitelj ne može normalno živjeti kao drugi zbog visokih računa za energiju, ona je energetski siromašna.
Istodobno, u svijetu se energetski siromašnim kućanstvom smatra ona obitelj koja ne plaća račune za električnu ili toplinsku energiju. No, u Bosni i Hercegovini, objasnila je Agić, ljudi prvo plate račun za električnu energiju, kupe ugljen ili plate centralno grijanje te onda razmišljaju o drugim stvarima. Drugim riječima, uslijed energetskog siromaštva zapostavljene su druge potrebe.
Pomoć za zimu
A upravo je to i razlog zbog kojega je Europska unija odlučila pružiti značajnu financijsku pomoć BiH kako bi brojne obitelji lakše podnijele zimu, koja u pravilu nosi i značajno veću potrošnju energije.
Paket pomoći Europske unije namijenjen BiH vrijedan je 70 milijuna eura, pri čemu je 50 milijuna eura namijenjeno za pomoć ugroženim kućanstvima, dok se 20 milijuna eura izdvaja za potporu unaprjeđenju energetske učinkovitosti. Kada je riječ o podjeli sredstava za ugrožena kućanstva među različitim razinama vlasti, Federacija BiH dobiva 66% sredstava, odnosno 33 milijuna eura, Republika Srpska 33%, odnosno 16,5 milijuna eura, a Distrikt Brčko 1% sredstava. Procjene su kako će u BiH oko 170 tisuća kućanstava moći dobiti pomoć, a od tog broja u Federaciji oko 109.000.
I dok mnogi još čekaju svoj dio financijske potpore, još veći broj je, koristeći teško zarađeni novac, kupio što mu je u tom trenutku bilo najisplativije.
Iako je došlo do blagog pada cijene peleta, koji se ove godine može nabaviti po cijeni od 400 pa do 540 maraka, metar cijepanih drva značajno je poskupio, pa je tako potrebno odvojiti i više od 150 maraka.
Zbog navedenoga primjetno je kako se dio građana vraća nekim starim navikama, odnosno kupnji ugljena, čija cijena, kako smo se uvjerili, značajno varira, i to od 180 maraka po toni pa do 235 maraka.
Velika izdvajanja
O tome koliko zima poveća izdvajanja za ogrjev, ali i druge potrebe koje rastu u zimskim mjesecima, govorili su i predstavnici udruga koje se bavi zaštitom potrošača, a jedna od njih je i "DON" iz Prijedora.
Murisa Marić, izvršna direktorica navedene udruge, nedavno je za Večernji list objasnila i kako su oni žitelji koji se griju koristeći energiju iz toplana u nešto boljoj poziciji u odnosu na ljude koji se griju koristeći, primjerice, drva, jer je u potonjem slučaju potrebno u jednom trenutku izdvojiti veći iznos. Analiza zbirnih troškova kućanstava za zadovoljenje svih potreba i svladavanje izazova koje sa sobom nosi zima svakako govori u prilog potrebi za što bržim i učinkovitijim reformama koje trebaju rezultirati i povećanjem mjesečnih primanja, a u prvom redu govori se o smanjenju fiskalnih nameta, ali i poboljšanju ukupne poslovne klime koja će poslodavcima omogućiti lakše poslovanje, a što se onda izravno reflektira i na bolje materijalno stanje radnika
