Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica utvrdilo je prioritetne smjerove povratka i djelovanja na osnovi do sada ostvarenih rezultata u procesu povratka i analize vladinog i nevladinog sektora u pogledu realiziranih projekata koji se odnose na broj raseljenih osoba u FBiH, devastiranost stambenog fonda, potrebe za stvaranjem uvjeta za ekonomsku održivost povratka, izraženu želju za povratkom u određena područja prijeratnog mjesta prebivališta kao i na potrebe za pružanjem pomoći mladim povratničkim obiteljima. U tom kontekstu, Vlada FBiH donijela je odluku o usvajanju programa utroška sredstava “Tekući transferi pojedincima - tekući transferi za programe povratka u RS-u”, utvrđenih proračunom za ovu godinu od Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, piše Večernji list BiH.
Kriteriji za izbor korisnika
Prema tom programu, utvrđeno je kako će se za obnovu i izgradnju cestovne i vodovodne infrastrukture, kanalizacijske mreže te objekata vjerskog, sakralnog, obrazovnog i kulturnog karaktera, kao i drugih objekata za širu zajednicu, izdvojiti 1,000.000 KM. Kada je riječ o pitanju pomoći za zapošljavanje povratnika kroz razvoj malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednoj djelatnosti, pružanju potpore programa prekvalifikacije, obuke ili školovanja, kao i ekonomskoj suradnji s dijasporom, za tu namjenu izdvojit će se 2,000.000 KM. Kriteriji za izbor korisnika pomoći podijeljeni su na opće i posebne kriterije. Tako opći kriteriji za dodjelu pomoći koji se odnose na fizičke osobe propisuje da je to povratnik iz FBiH, BiH ili Brčko Distrikta BiH u prijeratno mjesto prebivališta na području Republike Srpske, da ima riješeno stambeno pitanje u mjestu povratka, da raspolaže ili u traženom roku može osigurati sve potrebne preduvjete za provedbu projekta u ovisnosti o vrsti projekta. Posebni kriteriji koji se odnose na fizičke osobe su ranija korištenost/nekorištenost financijskih sredstava ili drugih oblika pomoći za održivi povratak, broj i starosna dob članova obitelji/osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu s podnositeljem zahtjeva - članovi mlade životne dobi, dokazi o pripadnosti ranjivim kategorijama (obitelji poginulog branitelja, RVI, obitelji nestalih, bivši logoraši, civilne žrtve rata, razvojačeni branitelji, obitelji u kojima je žena nositelj kućanstva, osobe s invaliditetom i sl.) Opći kriteriji koji se odnose na pravne osobe za program pomoći u zapošljavanju i samozapošljavanju povratnika u gospodarstvu i poljoprivredi: da su programske aktivnosti pravnog subjekta usmjerene prema zapošljavanju povratničke populacije (ako prijavu podnose udruge, organizacije, asocijacije, zadruge, gospodarski subjekti i sl.).
Obnova stambenog fonda
Također, planirana su sredstva za stavke kapitalnih transfera drugim razinama vlasti i fondovima potpore provedbe održivog povratka izbjeglih i prognanih osoba s područja regije Srebrenica u iznosu od 1,500.000 KM.
Kada je riječ o realiziranom povratku u BiH, od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH do 31. prosinca 2015. godine u BiH se vratilo 1,034.011 raseljenih osoba i izbjeglica, od toga na prostor FBiH 744.109, a Republike Srpske 267.807 njih, dok se u Brčko Distrikt BiH vratilo 22.095 od ukupnog broja raseljenih osoba i izbjeglica. Na povratak u svoja prebivališta u BiH čeka još 99.547 osoba, od toga 38.408 na području FBiH, 59.996 na području RS-a i 246 na području Brčko Distrikta BiH. Kada je riječ o strukturi raseljenih osoba, na području FBiH status raseljene osobe ima 38.408 osoba ili 13.294 obitelji, od toga s područja Federacije 5157 obitelji ili 15.968 osoba, s područja RS-a 8118 obitelji ili 22.392 osobe, a s područja Brčko Distrikta BiH 48 osoba ili 19 obitelji. Što se, pak, tiče stanja stambenog fonda u BiH, do sada je obnovljeno oko 350.000 stambenih jedinica, odnosno oko 68 posto. Od ovog broja, oko 250.000 stambenih jedinica obnovljeno je na području FBiH, 80.000 na području RS-a, a u Brčko Distriktu oko 15.000 stambenih jedinica. Za najveći broj raseljenih osoba u BiH, točnije oko 75 posto njih, mogu se iznaći trajna rješenja za pitanje smještaja rekonstrukcijom stambenih jedinica u mjestima prebivališta, dok je za preostalih 25 posto potrebno tragati za nekim drugim oblikom stambenog zbrinjavanja, bilo da je riječ o stimuliranju rješavanja stambenih pitanja u prijeratnim mjestima prebivališta ili integriranju u mjestima raseljenja ili, pak, smještaju u različitim oblicima socijalnog stanovanja.
