Ukupan broj stanovnika u Federaciji BiH, prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, sredinom 2022. godine iznosio je 2,156.846, od čega je 1,098.605 ili 50,9 posto žena, piše Večernji list BiH. Broj stanovnika u Federaciji BiH manji je za 11.756 ili 0,5 posto u odnosu na 2021. godinu i u razdoblju od 2018. do 2022. godine u prosjeku je godišnje opadao za 0,5 posto.
Radno sposobni, umrli...
Također, podaci pokazuju kako je u 2022. godini prirodni prirast u Federaciji BiH nastavio negativan trend i iznosio je -6361 g/g. Iako je broj živorođenih nešto manji u odnosu na 2021. godinu, značajniji pad broja umrlih doveo je do nešto blažeg pada prirodnog prirasta u 2022. godini od -3,1 posto. - Tako je i vitalni indeks iznosio 71,3, stopa nataliteta u Federaciji BiH 7,5‰, a stopa općeg mortaliteta 10,4‰. Stopa ukupnog fertiliteta iznosila je 1,139 i niža je u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 1,15.
Uzimajući u obzir činjenicu da stopa ukupnog fertiliteta treba biti na razini 2,1 dijete po ženi kako bi se osigurala stopa jednostavne reprodukcije stanovništva, možemo reći da smo već godinama u procesu starenja i smanjenja populacije. Od ukupnog broja stanovnika u 2022. godini, populacija od 0 do 14 godina čini 13,9%, radno sposobna populacija od 15 do 64 - 68,9%, dok populacija starija od 65 godina čini 17,1% broja stanovnika Federacije BiH - navodi se u dokumentu "Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu". U razdoblju od 2018. do 2022. godine populacija djece od 0 do 14 godina u prosjeku se godišnje smanjivala za 1,9 posto. Indeks starenja stanovništva u Federaciji BiH u 2022. godinu iznosio je 127, što upućuje na to da je populacija ušla u fazu intenzivnog starenja, koja se odražava u rastućem udjelu starijih osoba zajedno s padom udjela djece i radno sposobnog stanovništva. Ovakvi negativni demografski trendovi značajno će utjecati na buduću proračunsku potrošnju, ponajprije na mirovine i zdravstveno osiguranje stanovništva. Na alarmantan pad broja stanovnika u Bosni i Hercegovini, uz pad broja novorođene djece, utječu i masovna iseljavanja koja su poput pandemije već neko vrijeme zahvatila ovu zemlju.
Veliki broj onih koji trenutačno još imaju adresu u BiH kuju plan kako je zamijeniti onom u Njemačkoj, Irskoj, Norveškoj...
Naime, istraživanja pokazuju kako Bosnu i Hercegovinu želi napustiti 50 posto mladih. Ovi podaci upućuju na to da će u budućnosti našoj zemlji još više nedostajati i radne i sposobne snage te mladih. Iz Instituta za razvoj mladih "KULT" kažu kako odlaze i nezaposleni i zaposleni.
Potaknuti povratak
Uglavnom odlaze u razvijene zemlje zapadne Europe raditi poslove za kojima u određenom trenutku vlada potražnja. Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih "KULT" smatra kako Bosna i Hercegovina nema mehanizme da sačuva stanovništvo, kao ni jasne podatke o odlascima.
I iz Unije za održivi povratak i izbjeglice BiH smatraju da institucije vlasti možda i ne znaju stvarni broj odlazaka jer ti ljudi nisu se ni odjavili, izuzev onda kada je zemlja u koju su došli tražila da se odreknu državljanstva BiH.
- Tako usporedno imamo i 97 tisuća ljudi koji se moraju odreći državljanstva BiH - navela je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i izbjeglice BiH. Svjetliju budućnost za mlade u Bosni i Hercegovini vide u Ujedinjenim narodima koji su sa Sarajevskom županijom pokrenuli izradu nacrta strategije za mlade za razdoblje od 2024. do 2028. godine. Cilj strategije je smanjiti odlazak ponajprije mladih ljudi te privući natrag one koji su Bosnu i Hercegovinu napustili zbog obrazovanja.
