U Centru za medicinu spavanja Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar u utorak je održana prva radionica trećeg ciklusa na temu "Medicina spavanja" na kojoj je bilo riječi o poremećajima spavanja, koji su, po mišljenju stručnjaka, često neprepoznati i povezani s najšire prisutnim bolestima današnjice.
Ti poremećaji su, kako je istaknuto, izrazito učestali i oko 50 posto ljudske populacije pati od neke vrste poremećaja spavanja.
Dio takvih poremećaja ne zahtijeva liječenje, dok neki ugrožavaju život, a neprepoznati su i povezani s najšire prisutnim bolestima današnjice poput kardiovaskularnih bolesti, srčanog infarkta, moždanog udara, šećerne bolesti tipa 2 i drugih.
- Naša glavna zadaća je upoznati s tim javnost i doktore jer je učestalost ovog poremećaja iznimno velika. Muškarci srednje dobi vjerojatno imaju te poremećaje u 15 do 20 posto slučajeva, a rizik za takvo stanje u dobi od 60 do 65 godina postoji u polovici populacije - kazao je prof. dr. Zoran Đogaš, profesor neuroznanosti i jedan od predavača na radionicama "Medicina spavanja".
Glavni problem je, kaže Đogaš, što ljudi ne znaju mnogo o tome, pa su pacijenti neprepoznati, nedijagnosticirani i neliječeni.
- Mi sad pokušavamo jednostavnim metodama, jednostavnim upitnicima senzibilizirati javnost i ljude da oni nauče što je to. Ti upitnici su dovoljno dobri da će u više od 80 posto slučajeva ukazati na postojanje bolesti - kaže profesor neuroznanosti.
Svaki poremećaj spavanja, kako je pojasnio, ima temeljni simptom da čovjek ne funkcionira dovoljno dobro preko dana ili da mu se preko dana previše spava.
- Mostar ima kapacitet da može dijagnosticirati te poremećaje, dakle ima prvi Centar za medicinu spavanja u BiH i regiji, kao i kvalificirane doktore - kazao je prof. Đogaš.
Po riječima voditelja mostarskog Centra za medicinu spavanja dr. Josipa Leske, najveći broj pacijenata dolazi iz Hercegovine, a u zadnje vrijeme i iz Sarajevske, Tuzlanske, Unsko-sanske županije i drugih dijelova BiH.
Stručnjaci su saglasni da u modernoj medicini liječiti šećernu bolest ili hipertenziju, a ne znati kako osoba spava, tj. kako diše dok spava, nije dobar pristup te da je to ono što se provedbom ovog projekta želi promijeniti.
Na radionici su predstavljene brojne teme, a neke od njih su: trokut opasnosti; šećerna bolest, arterijska hipertenzija i opstrukcijska apneja tijekom spavanja; biološki ritmovi, spavanje i poremećaji raspoloženja: fenomenološko preklapanje s terapijskom konotacijom; somnološka anamneza; uloga otorinolaringologa u prepoznavanju i liječenju poremećaja disanja tijekom spavanja; pospanost; te suradnja Medicinskog fakulteta u Mostaru i Kliničke bolnice Mostar u razvoju medicine spavanja u BiH.
Večeras će biti održana i radionica namijenjena široj javnosti, a na njoj će biti riječi o opstrukcijskoj apneji tijekom spavanja, zašto pojedinci loše spavaju, parasomniji, kada hrkanje treba liječiti i drugo.
Spomenute radionice organiziraju se u okviru provedbe projekta prekogranične suradnje "Sleep Medicine", kojeg provode Medicinski fakultet u Splitu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar.
Projekt je vrijedan oko milijun maraka, a sufinancira se bespovratnim sredstvima Europske unije u iznosu od 85 posto i provodi se u razdoblju od 1. 6. 2017. do 30. 11. 2019.
