BiH je, prema analizi porezne politike međunarodne revizorske kuće KPMG, među vodećima u svijetu po visini nameta koji se plaćaju na bruto plaću i iznosi 69 posto. Ispred nje je samo Srbija. Visoka opterećenja na rad imaju izravnu posljedicu na bh. ekonomiju, od visoke nezaposlenosti, koja je veća od 40 posto, do visokog stupnja sive ekonomije koji bh. radnike ne čini konkurentnima u svijetu.
Prijavljeni na minimalac
BHRT je uradio prilog u kojem govori kako je 200 tisuća radnika u BiH prijavljeno na minimalac, dok im se drugi dio plaće isplaćuje na ruke mimo računa. Osim što je protuzakonito, ovaj iznos se i ne oporezuje. Najavljeno smanjivanje stope doprinosa trebalo bi se nadomjestiti oporezivanjem toplog obroka i drugih naknada koje nemaju karakter plaće. Reforme u ovoj oblasti trebaju povećati fiskalnu disciplinu u javnom sektoru, povećati poreznu bazu i u konačnici smanjiti sivu ekonomiju. Iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu kako je važna vijest da se pokušava smanjiti doprinos koji se sada izdvaja na plaću i iznosi 42,5 posto, koji bi po najavama trebao ići i do 35 posto. Primjerice, opterećenja u Njemačkoj, Francuskoj, Turskoj su ispod 34 posto, u Britaniji 32 posto. - Prethodna iskustva zemalja iz regije, ali i EU govore kako sa smanjenjem oporezivanja rada dolazi do uvođenja određenog broja radnika u formalne tijekove, kazao je za BHRT Saša Ačić iz Unije udruženja poslodavaca RS-a. Već od prije iz RS-a su također upozoravali kako bi se smanjenjem doprinosa i poreza zapravo došlo do iznosa koji bi stvorili nova radna mjesta. U FBiH 22 posto bruto plaće se izdvaja za fond MIO, a u RS 18,5 posto. Fondovi koji se suočavaju sa smanjenjem izvora sredstava kažu da bi se svako dodatno smanjenje doprinosa odrazilo i na isplatu mirovina. Tako su fondovi upozorili kako bi svaka promjena trenutačne stope uplate za mirovinsko, bi se ugrozila cijela populacija umirovljenika.
Dugoročno neodrživo
Ukazuju na to kako zbog visokih nameta nema dobrih sustava socijalne zaštite koji su dugoročno neodrživi, te kako su zbog toga potrebne reforma MIO i zdravstvenih fondova. Ekonomisti kažu kako zahtjevi da se nameti spuste ispod 35 posto bi trebali dovesti do toga da bi mogli fiskalno uvući BiH među europske države što bi trebalo omogućiti nove investicije.
