Pronaći jedinstveni primjer abonosa u svijetu, na slojevima dubine rijeke od oko osam do deset metara u šljunku, nevjerojatan je fenomen koji samo mirna Posavina i njezini ležerni ljudi mogu primati kao uobičajenost.
Primjerice, američki stručnjaci sa Sveučilišta Cornell te su nalaze uspoređivali s otkrivanjem dinosaura, piše Večernji list BiH.
Zanimljiva priča čekala je 8000 godina da bi bila ispričana svijetu.
Filmaši iz Zagreba snimili su dokumentarac “U Posavini ništa mlađe od tisuću godina”, znanstvenici su pisali znanstvene radove, u Orašju je održan i znanstveni skup “Kulturno i prirodno bogatstvo Posavine”.
Stranice se polako ispisuju kako bi se skrenula pozornost na vrijednost tog drva jednog pitomog područja koje, uz silne ljepote, skriva u dubinama svojih voda i vrijedne nalaze. Ljetno vrijeme i sniženi vodostaj rijeka i jezera ponovno otvaraju priču o posavskom abonosu. Istina, ove godine u posve drugačijem ozračju koje diktira pandemija.
Fratri čuvari nasljeđa
Nažalost, priča o posavskom abonosu još nije dovoljno prezentirana, bolje rečeno, brendirana. Fra Marijan Živković, koji je sada aktualni župnik župe u Grebnicama, znao je dobro kakva se vrijednost krije u abonosu, kao i franjevci, pa je uz mnogo strpljenja ipak uspio muzej smješten u franjevačkom samostanu u Tolisi “Vrata Bosne” urediti na takav način da su sve police knjižnice u abonosu, a čak je jedna rezidencijalna soba u cijelosti izrađena upravo u starom hrastu višestoljetne starosti.
Koronavirus je zaustavio i priču o abonosu koju pronosi prof. Ivo Jelušić izrađujući svojim rukama umjetnine, stare zdjele u drvu abonosa iz vremena kostolačke kulture. Ovih dana trebale su se održati izložbe u Županji, Šamcu, a pandemija je razlog odustajanja od takvih prezentacija. Od Jelušića smo potražili odgovore kakvo je sada stanje sa starim hrastom.
Kulturno značenje
- Nizak vodostaj omogućava da se primjerci abonosa ili crnog hrasta na šljunkovitim dijelovima rijeke Bosne mogu izvući, a onda i umjetnički obrađivati. Sada u Vojskovi uređujem izložbeni dio u vidu manjeg muzeja sa svim primjercima zdjela koje sam ručno uradio. Bit će svima dostupni, a osobito učenicima s kojima pripremam i jedan istraživački rad o toj temi - objašnjava Jelušić.
Smatra kako bi se ta oblast od posebnog kulturnog značenja za Posavinu, kada se stvore uvjeti, trebala bolje urediti, veliko prirodno bogatstvo zaštititi, a od abonosa napraviti brend posavskoga kraja.
Inače, drvo abonos osjetljivo je na vlagu i brže propada ako je u vlažnijem okolišu. Ali, ako je ono potpuno uronjeno u vodu, bez kisika, njegov vijek trajanja može biti dulji nego ako je stalno izloženo promjenama okoliša. Kada drvo odleži dugi niz godina u mulju vode tekućice, ono se anaerobno fosilizira i nastaje subfosilno drvo. Kao takvo, subfosilno, najčešće nailazimo na hrast, brijest i jasen. Ako je riječ o hrastu, nastaje hrastov abonos, odnosno crni hrast - dub. Njegove nove osobine su: iznimna čvrstoća, tvrdoća i velika težina.•
