Željko Majstorović možda je najhumanija i najbezazlenija pojava na domaćim TV ekranima na kojima se inače smjenjuju političari, instant glazbene zvijezde i turske sapunice. Željko Majstorović, klimatolog, ima znanje koje život znači i zato svi pojačavamo ton kada se ovaj samozatajni, pametni i skromni čovjek pojavi. Trenutačno obnaša dužnost pomoćnika ravnatelja Federalnog meteorološkog zavoda, a uskoro će postati i umirovljenik. - Ostalo mi je još pet mjeseci do mirovine, ali to nije nikakva tragedija - kaže Željko te dodaje kako mu neće biti dosadno u mirovini, jer uvijek ima posla koji voli. Naime, Željko predaje na fakultetu Zdravstvenih znanosti mikroklimatska mjerenja, a odnedavno je postao i predsjednik Udruge meteorologa u BiH. Kaže kako je oduvijek bio obiteljski čovjek, a od malih nogu je volio prirodu stoga je i aktivan u ekološkim udrugama, a hobi mu je i planinarenje i član je planinarskog društva “Bjelašnica 1923”.
Ljubav prema fizici
Iz njegova životopisa može se pročitati da je rođen u Sisku, na što Željko onako kroz smijeh kaže kako se to dogodilo „slučajno“, kod bake. “Stjecajem okolnosti, moja majka je te 1949. otišla u posjet svojima u Sisak za Prvi svibnja, dobila trudove i eto ja sam se rodio. Dakle, u Sisku sam se rodio, a u Sarajevu odrastao, školovao i što bi rekli, život proživio... Živjeli smo na Mejtašu, gdje sam pohađao Osnovnu školu S.S. Kranjčević, današnji KŠC, a nakon preseljenja na Grbavicu logično je bilo nastaviti gimnaziju. Pohađao sam III. sarajevsku gimnaziju, nakon toga upisao studij fizike. U mojoj generaciji u gimnaziji nije bilo političara. Većina su nakon gimnazije završili medicinu. Čovjek mora biti ponosan na neke ljude poput čuvenog plastičnog kirurga koji je danas šef klinike u Dubaiju dr. Nebojšu Rajačića. Od moje generacije s mature danas nas je samo četvero u Sarajevu, ostali su rasuti po svijetu, sa sjetom priča Željko. Ipak prije godinu dana skupilo nas se 120 iz gimnazijske generacije, mnogi su došli s raznih strana svijeta. Na studij fizike sam se upisao jer sam od malena volio prirodne znanosti i na tom poslu sam se zadržao evo cijeli život. Inače, svoj životni put započeo sam kao profesor fizike u srednjoj školi, a nakon dogovora s glasovitim profesorom Girtom prešao sam na Institut za fiziku. U laboratoriju za fiziku metala bavio sam se istraživanjem metala i metalnih legura. Uz to radili smo na projektima za Energoinvestove institute. Polovinom osamdesetih godina nastupila je kriza, a po običaju to uvijek pogađa znanost, nas četvorica koji smo radili u laboratoriju razišli smo se i svatko je krenuo svojim putem. Ja sam se tada zaposlio u Hidrometeorološkom zavodu, i evo već više od trideset godina sam tu. Uživanje je kada radite posao koji voli te, ističe on. Dakako, u Zavodu smo se bavili također istraživanjima, ali koja su bila vezana uz klimu.
Utjecaj klime na koridor Vc
Željko je do sada objavio više od četrdeset studija vezanih uz procjenu i utjecaj klime na područjima na kojima bi se trebalo nešto graditi, a radio je i procjene utjecaja klime i na koridoru Vc, te isto tako i povratnu procjenu, kako će sama gradnja utjecati na klimu. O utjecaju klime na koridoru Vc Željko kaže kako „crnih točaka“ nema. To će biti moderna prometnica koja će imati viseće konzole s obavjestima o temperaturi, vjetru, te uvjetima na kolniku, slično onome što imamo na autocestama u Hrvatskoj i ostalom dijelu Europe. Gradnjom tunela bit će izbjegnute veće nadmorske visine, što predstavlja manji rizik nekog klimatskog utjecaja. Drugim riječima klimatski čimbenik ne bi trebao imati nekog značajnijeg utjecaja na daljnju izgradnju autoceste na koridoru Vc. Jedina smetnja koja se može dogoditi je prilikom izlaska iz tunela ili ulaska u njega, promjena vidljivosti ambijenta, ali vjerujem kako će se vozači naviknuti i voditi računa o tome. Iako je trenutačno na godišnjem odmoru, Majstorovića stalno zovu mediji i pitaju kada očekuje snježne padaline i konačno dolazak prave zime. Stoga sam ga podsjetio da meteorolozi tvrde da sljedećih 10 dana sigurno neće biti zime, ali ni dugoročne prognoze, prema kojima se, istina, nije zahvalno rukovoditi, ne pokazuju promjene koje bi mogle nagovijestiti dolazak zime. Pravih zimskih dana odavno nema u BiH, ali ni u većem dijelu Europe. Voćke cvjetaju, brojne vrste životinja se bude iz zimskog sna, na cestama se mogu vidjeti i zmije, pčele traže zalihe hrane i cvjetove za oprašivanje... Sve je to znak da je klima ozbiljno narušena, te je uzdrman biljni i životinjski svijet, a posljedice bi, kako stvari stoje, mogle biti katastrofalne.
Prošlogodišnji prosjek
S duge strane, prije samo dva mjeseca meteorolozi su najavljivali polarnu zimu u BiH, ali se još ništa od toga nije ostvarilo. Na upit jesu li pogriješili meteorolozi i jesu li previsoke siječanjske temperature, Majstorović podsjeća kako je krajem studenoga prošle godine u Beogradu održano zasjedanje meteorologa jugoistočne Europe na kojemu je prognozirano kako će zima za područje jugoistoka Europe biti uglavnom u granicama prošlogodišnjeg prosjeka. Kad je riječ o mjesecu prosincu, ta prognoza se ostvarila. Međutim, kada je riječ o siječnju ove godine ispada da je prva polovina mjeseca po izmjerenim temperaturama bila dosta iznad prosjeka, a prema prognozama, druga polovina mjeseca bi trebala biti nešto hladnija, kaže Majstorović, te dodaje kako bi vrijeme, prema prognozama za veljaču, trebalo biti u granicama prošlogodišnjeg prosjeka. Kako trenutačno stvari stoje, ta prognoza bi se trebala ostvariti, a to znači da će biti niskih temperatura i snježnih padalina. Što se, pak, tiče siječanjskih temperatura Majstorović ističe kako su one rezultat klimatskih promjena, i takve temperature su učestale. Prema njegovim riječima zadnjih dvadeset godina više od polovine zima bile su slične ovogodišnjoj, drugim riječima temperatura je bila iznad prosjeka. Bilo je čak i 17 stupnjeva u siječnju u zadnjih dvadeset godina, ističe Majstorović. Dakako da se ovo ćudljivo vrijeme odrazilo i na floru i faunu, a posebno mi je žao zaljubljenika skijanja, kao i turističkih radnika jer na planinama nema snijega. S druge strane, kaže on, klimatolozi stalno upozoravaju na klimatske promjene, ali se mnogi, ne znam iz kojih razloga, opiru njihovim upozorenjima. Na kraju ugodnog razgovora, kazali smo mu da ga nećemo ostaviti na miru ni kada ode za četiri mjeseca u zasluženu mirovinu.
