Poremećaji na svjetskom tržištu, inflacijska kretanja, a onda, kao način borbe protiv njih, podizanje kamatnih stopa, što za posljedicu ima pad ekonomske aktivnosti, izazovi su s kojima se suočava gospodarska zajednica. O ovim, ali i ostalim temama, od tržišta rada pa do poslovne klime, za Večernji list govori izv. prof. dr. sc. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore FBiH.
Večernji list: Nakon suočavanja s inflacijskim pritiscima, sada primjećujemo pad ekonomske aktivnosti kao posljedicu borbe protiv inflacije, a procjene su kako je rast BDP-a u 2023. bio svega 2 posto. U kojoj se mjeri takvo što reflektira na poslovnu zajednicu i tvrtke u Federaciji BiH?
- Bosna i Hercegovina, iako mala ekonomija, ni u kom slučaju nije imuna na svjetska ekonomska kretanja. Turbulentno vrijeme opterećeno raznim krizama proteklih pet godina dovelo je svjetsku, ali i bh. ekonomiju u vrlo nepovoljan položaj visokih stopa inflacije te slijedom toga i snižavanja životnog standarda stanovništva. Uzroci inflacije ni u kojem slučaju nisu jednoznačni. Početni inflatorni pritisci bili su izazvani izlaskom iz lockdowna i povećanim monetarnim i fiskalnim intervencijama država dok je taj isti lockdown trajao. Nakon toga dodatni pritisci nastaju uslijed ratnih događanja u Ukrajini te svih onih poremećaja koje su ta ratna događanja prouzročila na tržištu i lancima opskrbe hranom i energentima. Stope inflacije su uistinu zastrašujuće brzo rasle i dosegnule dvoznamenkaste iznose. Sam fenomen seljenja inflacije u sektor usluga, gdje ga je jako teško kontrolirati, dodatno je zakomplicirao globalna inflatorna kretanja. Očekivani i logični bili su potezi središnjih banaka, kako u SAD-u tako i u Europi, podizanjem središnjih kamatnih stopa kako bi se spriječio daljnji rast inflacije i ulazak u inflatornu spiralu. Naravno, kao posljedica tih poteza, smanjenja potrošnje i investicija, zbog više cijene novca na tržištu, dogodio se pad ekonomske aktivnosti, kao i rizik ulaska u recesiju pojedinih ekonomija.
Kada su u pitanju službeni, konkretni podaci za 2023. godinu i Bosnu i Hercegovinu, oni još uvijek nisu dostupni. Raspolažemo procjenama i prognozama Centralne banke BiH, gdje je ona u jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija zadržala projekciju ekonomske aktivnosti u 2023. godini nepromijenjenom, na razini od 1,6 posto rasta realnog BDP-a, dok je projekcija inflacije korigirana naniže, do razine od 6,3 posto. U iduće dvije godine očekuje se oporavak ekonomske aktivnosti i daljnje slabljenje inflatornih pritisaka.
Poslovna zajednica i tvrtke u Federaciji u značajnoj mjeri osjete posljedice ovako restriktivne monetarne politike, ali također istodobno relativno uspješno, gotovo pa isključivo vlastitim naporima, prevladavaju prepreke na koje nailaze u svakodnevnom poslovanju. Pandemija COVID-19 u mnogočemu je izmijenila trendove u poslovanju. Pojedine kompanije su, nažalost, nestale, ali brojne su uspjele i pronašle nova tržišta, nove prilike i te prilike itekako koristile. Pad poslovne aktivnosti u Njemačkoj i ulazak Njemačke u recesiju, s negativnom stopom rasta BDP-a u 2023. od 0,3% je zabrinjavajuća i predstavlja prijetnju našim tvrtkama, pogotovo ako uzmemo u obzir da je to naše najveće izvozno tržište, nakon Hrvatske. Osim poremećaja na svjetskom tržištu, gospodarstvenici u BiH suočeni su i s brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima, kompliciranim administrativnim procedurama te problemom nedostatka stručne radne snage na tržištu rada. Po nekim procjenama, Bosni i Hercegovini trenutačno nedostaje oko 30 tisuća radnika gotovo svih zanimanja, a poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inozemstva.
Bh. ekonomija zasad se dobro nosi s nastalim recesijskim pritiscima, a poslovna zajednica je fleksibilna i brzo reagira na promjene. Iskreno se nadam kako će se i monetarna politika prilagoditi novonastalim okolnostima. Naravno, Gospodarska komora Federacije BiH svojim djelovanjem i predstavljanjem gospodarskih subjekata kroz svoje udruge itekako je proaktivna prema akterima uključenim u formiranje i donošenje politika i na adekvatan i transparentan način, u danim zakonskim okvirima, zastupa i promovira interese gospodarstvenika u Federaciji BiH.
Večernji list: Kakva su vaša očekivanja kada je riječ o kretanjima ključnih ekonomskih parametara u ovoj godini?
- U kontekstu vašeg prethodnog pitanja, a duhu turbulentnog i krizama opterećenog vremena, koje se izravno reflektira na svjetska ekonomska kretanja, ali i relativno brzom padu stope inflacije i potencijalnom usporavanju rasta realnog BDP-a, moram konstatirati kako je jako teško predviđati kretanja ključnih ekonomskih pokazatelja, barem kada je dulji rok u pitanju.
Procjene Centralne banke BiH za tekuću godinu su usporavanje rasta inflacije i relativno normalna stopa temeljne inflacije od 4,4%, uz ukupnu inflaciju za prvo tromjesečje od 2%. Ovi predviđeni parametri pretpostavljaju usporavanje rasta BDP-a, uz vrlo malu vjerojatnost povećanja nezaposlenosti. Međutim, ono što je optimistično jest projekcija MMF-a za BiH za 2024. godinu, koja predviđa rast realnog BDP-a od 2,8 do 3%.
Večernji list: Međunarodne financijske institucije ukazuju na važnost održavanja investicijskog ciklusa. Koliko je takvo što važno za domaće gospodarstvo?
- Investicijski ciklusi čine aspekt općih poslovnih i tržišnih ciklusa na današnjem modernom tržištu te predstavljaju i posljedično djelovanje, tržišta, monetarne politike, fiskalne politike i globalnih kretanja, ali i trendova u određenoj djelatnosti. Kod investiranja je najčešći problem u tome što većina investitora i trgovaca ili ne prepoznaje da su tržišta ciklična ili ne uočava činjenicu da će doći kraj trenutačne tržišne faze. Održavanje investicijskog ciklusa je osnova rasta i razvoja gospodarstva, kao i stvaranja nove vrijednosti unutar istog. Veliki investicijski pothvati uvijek rezultiraju porastom realnog BDP-a, kao i zaposlenosti i ostalih ključnih ekonomskih parametara.
Trenutačno je BiH u investicijskom zamahu u razvoju infrastrukture, prvenstveno cestovne, ali i energetske, te se iz ovih aktivnosti kreiraju značajne dodatne poslovne aktivnosti u ekonomiji. Brojna mala i srednje velika poduzeća značajno sudjeluju u izgradnji infrastrukture te multiplikativno poboljšavaju ekonomsku sliku i pozitivno djeluju na ukupan investicijski ciklus. Međutim, ono na što Bosna i Hercegovina mora obratiti osobitu pozornost jest i održavanje investicijskog ciklusa u ljudski kapital, bilo da se radi o ulaganju države ili ulaganju poslovnih subjekata. Nova zanimanja trebaju nove i modernije nastavne planove. Financiranje besplatnog školovanje učenika i studenta, programi cjeloživotnog obrazovanja i programi prekvalifikacije trebaju potporu države. S druge strane, investiranje poslovnih subjekata u ljudski kapital trebalo bi se odnositi na plaćanje usavršavanja svojih djelatnika te privlačenje novih djelatnika sa specifičnim vještinama. Isto tako, nužno je održavati investicijske cikluse u nove moderne i inovativne tehnologije i transfere novih znanja.
Večernji list: Kako poboljšati poslovno okružje u Federaciji te otvoriti prostor za snažnija izravna strana ulaganja?
- Poboljšanje poslovnog okružja, olakšanje poslovanja i bolji poslovni ambijent upravo su ciljevi za koje se zalaže GK FBiH. Komora je članica Vijeća za strane investitore BiH. Putem udruga, koje su naš sastavni dio, mi upućujemo inicijative, sudjelujemo kao aktivni članovi radnih skupina te na visokoj razini transparentno i odgovorno komuniciramo s Vladom Federacije BiH, naravno, sve u cilju stvaranje što boljeg poslovnog okružja. Osnovni problem vezan uz izravna strana ulaganja definitivno je vrlo složeno administrativno uređenje države, koje uz brojne procedure obeshrabruje strane investitore. Visoka opterećenja u smislu poreza i doprinosa na rad također su ograničavajući čimbenici za strane investitore. Česte političke nestabilnosti, ali i postojanje netransparentnosti i koruptivnih pojava svakoj državi, pa tako i BiH, otežava privlačenje stranih investicija. Međutim, novi politički vjetrovi, napori vezani uz otvaranje pregovora za ulazak u EU članstvo te ohrabrenja od vodstva EU-a, daju nadu za političku stabilizaciju. Pozitivni procesi pokrenuti od aktualne Vlade FBiH u kontekstu poboljšanja zakonske regulative, koja regulira brojne već nabrojane oblasti, zasigurno su potezi koji će značajno popraviti sliku stranih investicija. Ne bi trebali zaboraviti ni prednosti koje BiH ima u smislu iznimno povoljnog zemljopisnog položaja, ali i bogatstva prirodnih resursa koji bi trebali biti ohrabrujući čimbenici za brojne strane investitore. Bilo bi poželjno izraditi akcijski plan poticajnih mjera i propisa i za domaće investitore kako bi im se omogućilo da jednostavnije investiraju. Oni će ulaganjem vlastitog kapitala u svoju zemlju poslati poruku i stranim investitorima.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na rast troškova života te način suočavanja žitelja Federacije BiH s porastom cijena u protekle dvije godine?
- Porast cijena i vrlo značajan rast inflacije utjecali su na rast troškova života žitelja BiH. Rješavanje problema inflacije je državno pitanje i ono što su poduzele zemlje u okružju, ali i BiH je povećanje kamatnih stopa, što je jedna od makroekonomskih mjera, ali nije izravno usmjerena na povećavanje životnog standarda. Izvjesne porezne olakšice u vidu neoporezivog dijela pomoći koju poslodavci mogu isplatiti ili neoporezivanje toplog obroka pomogli su jednim dijelom, ali nedovoljno jer to nije trajno rješenje niti je dostupno svima. Država, Vlada, Ekonomsko-socijalno vijeće i ostali izravni stakeholderi trebali bi razmotriti još neke od potencijalnih mjera za poboljšanje životnog standarda.
Večernji list: S obzirom na to da brojne globalne nestabilnosti ukazuju na značaj domaće proizvodnje, koliko su aktivnosti, poput akcije “Kupujmo domaće”, put kojim treba naglasiti značaj osiguranja vlastitih kapaciteta za proizvodnju?
- Bili smo svjedoci u kriznim razdobljima, kada redoviti lanci opskrbe popucaju, kada se države i tržišta zatvore, što znači domaći proizvod, odnosno domaća proizvodnja.
Jedna od komorskih zadaća je i promocija gospodarstva BiH u zemlji i inozemstvu kroz kontinuirane promotivne aktivnosti. Dugi niz godina Komora provodi aktivnosti koje su pomogle da domaći proizvodi, usluge i kompanije budu prepoznati kako na domaćem tržištu tako i izvan granica Bosne i Hercegovine.
U 2021. godini realizirana je akcija “Kupujmo domaće - gradimo BiH” i “Kupujmo domaće -posjećujmo lokalno”. U svih deset županija u FBiH vođene su izložbeno-promotivno prodajne aktivnosti sa štandovima i prospektnim materijalima. Partneri su bili županijske komore, trgovački lanci i gospodarstvenici. Akcija je trajala mjesec dana i odnosila se na nekoliko sektora: metal, plastika, drvo, prehrana i piće, tekstil, poljoprivreda, kozmetika i farmacija, turizam, elektro i IT. Međutim, provodeći tu kampanju primijetili smo brojne nedostatke. Stoga smo odlučili krenuti u sasvim novi projekat s, naravno, istim ciljem.
Na zahtjev Gospodarske komore FBiH, Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine je izdao ispravu o žigu “Bh. kvaliteta” i “Izvorno domaće” Gospodarskoj komori Federacije BiH, čime su se stekli uvjeti za pokretanje sasvim novih aktivnosti na zaštiti kvalitetnih i izvornih domaćih proizvoda.
Jedan od projekata za koji smo napravili sve pripremne radnje jest ‘’Podrška gospodarskim subjektima za uvođenje oznake ‘Bh. kvaliteta’ i ‘Izvorno domaće’’’ koji će se odvijati kroz kampanju “Ja BiH naše”. Vizualni identitet kampanje zaštićen je kao autorsko pravo Komore u Institutu za intelektualno vlasništvo. Gospodarska komora FBiH donijela je pravilnik o znakovima vizualnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga – “Bh. kvaliteta” (BH Quality) i “Izvorno domaće” (BH Creation). Znakovi “Bh. kvaliteta” i “Izvorno domaće” namijenjeni su poticanju razvoja domaće proizvodnje, podizanju razine kvalitete bosanskohercegovačkih proizvoda, proizvodnih tehnologija i usluga, poticanju stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije.
Pravo upotrebe znaka “Bh. kvaliteta” dodjeljivat će se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji su proizvedeni na području Bosne i Hercegovine, odnosno uslugama koje se pružaju na području BiH. Pravo upotrebe znaka “Izvorno domaće” dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini “Bh. kvalitete”, a nastali su kao rezultat bh. tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. U ovu svrhu već smo počeli s aktivnostima formiranja granskih povjerenstava i Vijeća za vizualno označavanje. Da bi se kod domaćih potrošača stvorilo povjerenje o kvaliteti domaćih proizvoda i da bi se olakšao prodor na inozemna tržišta, potrebno je domaćim kompanijama pomoći da dobiju žigove, tj. potvrde o kvaliteti svojih proizvoda. Ovaj projekt prepoznat je od aktualne Vlade FBiH te ga je i kroz Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta financijski podržala.
Večernji list: U kojoj je mjeri Gospodarska komora Federacije BiH uključena u aktivnosti kojima se nastoji ojačati konkurentnost domaćeg gospodarstva?
- Dolazeći na poziciju predsjednika Gospodarske komore FBiH, kroz plan rada koji sam ponudio Skupštini Komore, a koja ga je i usvojila, postavio sam nekoliko strateških zadaća za buduće razdoblje djelovanja Komore. Komorska zadaća povećanja konkurentnosti članica GK FBiH, ali i cjelokupnog gospodarstva kroz stalne procese stručnog obrazovanja, profesionalnih edukacija te neformalnog obrazovanja, kontinuirana je zadaća naše Komore koju provodimo kroz organiziranja programa edukacije u suradnji s partnerima iz zemlje i inozemstva, znanstvenim institucijama i sveučilištima. Programe edukacija kreirali smo u skladu sa zahtjevima članica GK FBIH, a kroz izrade projekata, stručno usavršavanje zaposlenih u gotovo svim sektorima, kao i druge obuke i radionice. Komorska zadaća unaprjeđenja i internacionalizacije poslovanja MSP usmjerena je na analizu utjecaja mjera i programa namijenjenih razvoju ovog sektora te predlaganje mjera za poboljšanje položaja malih i srednjih poduzeća, kao i njihovo usmjeravanje k proizvodnim i tehnološki razvijenim djelatnostima te smo u tu svrhu predvidjeli osnivanje Centra za mala i srednja poduzeća pri Gospodarskoj komori Federacije BiH. Komorska zadaća koja vodi k tome da postanemo središte za podršku gospodarstvu na putu prema EU integracijama ima za cilj doprinijeti pripremi poduzeća za ulazak na tržište EU kroz povećanje konkurentnosti, investiranje u nova znanja i tehnologije, primjenu standarda, upoznavanje s novim partnerima. Vodeći računa o izvješću Europske komisije o napretku u kojem se konstatiraju određene slabosti u ispunjavanju uvjeta i kasnije potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, Komora je svoje aktivnosti usmjeravala u preporuke navedenog izvješća, a osobito u pripremu projekata za korištenje sredstava IPA fondova od interesa za gospodarstvo prema javnom pozivu te pružala potrebnu pomoć poduzećima u prijavljivanju na njima zanimljive međunarodne projekte. Komora je u proteklom projektom razdoblju realizirala petnaestak međunarodnih projekata, od kojih je značajno istaknuti: program podrške poduzetnicama pogođenim koronavirusom – izrada online B2B platforme za umrežavanje i poslovanje – FIGAP II i GAP; podrška promociji uspostavljanja Mreže energetske učinkovitosti u industriji (MEEI) – Eda; digitalizacija i uvođenje inovacija u poslovnim procesima MSP – UNDP Digital BIZ; razvoj metalskog i tekstilnog sektora putem specijaliziranih obuka radne snage – USAID WHAM; koncept energetskih zajednica (ZOE) u BiH – GIZ GmbH te nekoliko projekata IPA prekogranične suradnje Intereg i Adrion s Republikom Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom te multilateralni projekti zemalja Jadransko-jonske makroregije, ali i projekte s GIZ-om i USAID-om, od kojih bih izdvojio projekt RECOOPER - Centar za maslinarstvo u Mostaru, projekt digitalnih turističkih nomada u Hercegovini te veliki projekt izrade strategije turizma u BiH, gdje smo bili ključni partner USAID-a u Federaciji BiH. Za ukupan rad Komore kao gospodarske asocijacije od krucijalnog značaja su organiziranje i rad strukovnih udruga. Sektorske aktivnosti strukovnih udruga pratimo kroz sektore za ekonomske analize i statistiku, sektor za industriju, sektor za financijsko poslovanje i poslove osiguranja, sektor energetike, sektor za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo, sektor za poljoprivredu, prehrambenu i duhansku industriju i vodoprivredu, sektor za promet, komunikacije i skladištenje, sektor za građevinarstvo, industriju građenog materijala i komunalne djelatnosti, sektor za šumarstvo, preradu drva i grafičku industriju. Mi smo posvećeni ne samo uspješnom poslovanju već i dugoročnom stvaranju kako perspektiva tako i trajnih vrijednosti za budućnost.
Večernji list: Koje aktivnosti trenutačno provodite, a što je plan za iduće razdoblje?
- Komora je svojevrsna platforma za adekvatno artikuliranje interesa svojih članica kroz granske udruge. Mi trenutačno imamo dvadesetak granskih udruga koje imaju već dulji kontinuitet rada. Komora ima od Skupštine usvojen program rada za četverogodišnji mandat na temelju kojega pravimo godišnje planove aktivnosti. Gospodarska komora FBiH ove godine slavi 25. godišnjicu djelovanja. U studenome 1999. godine održana je prva konstituirajuća skupština kada su se ujedinile i počele sa zajedničkim djelovanjem Gospodarska komora HR HB i Privredna komora RBiH kroz sadašnju Gospodarsku komoru FBiH. Proslavu ovog jubileja odlučili smo realizirati kroz uobičajene radne aktivnosti i novitete koji će, nadam se, biti od velike koristi našem članstvu. Izdvojit ću neke od njih. Osim projekta označavanja domaćih proizvoda i kampanje “Ja BiH naše”, tijekom 2024. planirana je organizacija i održavanje konferencija i okruglih stolova GK FBiH o temama: ESG i zelena tranzicija (Mostarski sajam), konferencija Energetski tjedan (Sarajevo), Održivi turizam – okrugli stol (Tuzla), konferencija za sektor posredovanja u prometu nekretnina (Sarajevo), metalski sektor (Tešanjski sajam), potpora za konferenciju našeg Drvnog klastera Hercegovina (Mostar), konferencija o upravljanju otpadom (Neum), konferencija o temi poslovnog ambijenta (Mostar), ekonomsko osnaživanje žena (konferencija ženskog poduzetništva Italija – AIC Forum) te jedna konferencija koju upravo dogovaramo s partnerima Večernjim listom i Dnevnim avazom “Mediji i ekonomija”, koja bi vjerojatno bila u Sarajevu. Dopustite mi da izrazim svoje zadovoljstvo i ekskluzivno najavim projekt koji ćemo provoditi s ovim dvjema renomiranim medijskim kućama čitave tekuće godine. Večernji list i Dnevni avaz bit će partneri i medijski pokrovitelji našeg jubileja, 25. godišnjice, a Komora će svojom mrežom kroz medijski prostor spomenutih medijskih kuća promovirati svoje članice i gospodarstvo BiH. Aktivnosti planirane u okviru strateškog komuniciranja bit će usmjerene na jačanje položaja i vidljivosti Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine i njezinih članica. Cilj ovih aktivnosti je povećati vidljivost djelovanja i angažmana Komore u društvu i gospodarstvu, kao i informiranje šire, a pogotovo poslovne javnosti o mogućnostima i prednostima članstva u Komori. Aktivnosti su usmjerene na promociju i vidljivost sektora i udruga koje se nalaze unutar Komore, njihovo djelovanje i aktivnosti koje provode, kao i javne ovlasti koje Komora radi uime Federacije BiH.
S obzirom na to da u Federaciji BiH nema utemeljene godišnje nagrade za gospodarstvenike, Komora planira organizirati nagradu “Ekonomski uspjeh godine” u deset kategorija, izraditi kriterije za dodjelu nagrada, oformiti povjerenstvo, poslati javni poziv te organizirati svečanu ceremoniju dodjele nagrada.
Dopustite mi zahvaliti Vladi Federacije BiH, a poglavito njezinim potpredsjednicima - g. Toniju Kraljeviću i g. Vojinu Mijatoviću, koji su prepoznali značaj Komore te svojim angažmanom i financijskom podrškom našim projektima pokazali da mogu biti istinski partner, kako Komore tako i cjelokupnog realnog sektora. Mi smo otvorili još nekoliko pregovora s Vladom FBiH oko rasterećenja ministarstava i preuzimanja još nekih javnih ovlasti. U proteklih desetak godina javnim, transparentnim i stručnim radom pokazali smo da je Komora prava adresa za provođenje niza javnih ovlasti od interesa za naše kompanije. U procesu smo pripreme projekta potpore za nastupe na domaćim i inozemnim sajmovima koji bi trebao biti sufinanciran od Ministarstva energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH te bismo na taj način uvelike pomogli našim članicama kad je riječ o nastupu na ovim sajmovima, a ujedno doprinijeli promociji bh. gospodarstva.
Komora je vrlo aktivna i na međunarodnom planu. Članica smo Foruma komora Jadransko-jonske makroregije, koji obuhvaća deset država i više od 50 nacionalnih i regionalnih gospodarskih komora. Ja sam već drugi mandat prvi potpredsjednik ovog foruma. Za iduće projektno razdoblje prijavili smo, s našim partnerima iz Hrvatske, Crne Gore, Italije i Grčke, desetak projekata IPA prekogranične suradnje kroz programe Adrion i Intereg. Korist od ovih projekata u konačnici bi trebao imati naš realni sektor. U Mostaru, na Međunarodnom sajmu 17. travnja 2024. godine, s Hrvatskom gospodarskom komorom i HBOR-om u sklopu Mostarskog ekonomskog foruma organiziramo međunarodnu konferenciju o zanimljivim temama, od kojih bih posebno izdvojio ESG - Enviromental, Social and Governance (okolišno, društveno i korporativno upravljanje). Ovakvo poslovanje postaje obveza u EU, a podrazumijeva i uključuje analizu kako se pojedina tvrtka nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponašaju prema svojim klijentima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura i upravljanje te slično. Mi u Komori već smo krenuli s osnivanjem ESG akademije koja bi u idućem razdoblju bila “škola” za naše kompanije kako primjenjivati ove standarde i pravilno izvještavati.
