Ohrabrujući ekonomski pokazatelji iz prve polovine ove godine pokazuju žilavost i otpornost domaćeg gospodarstva u suočavanju s elementima krize, a konstantan rast industrijske proizvodnje, kao i izvoza, signal je kako domaće vlasti trebaju nastaviti podupirati izvozno orijentirani sektor, kao i poduzetnike nizom mjera, piše Večernji list BiH.
Povoljni uvjeti
U tom kontekstu posebno je važno kreditiranje po povoljnim uvjetima koji će omogućiti poslovnim subjektima saniranje posljedica krize, ali i stvoriti uvjete za proširenje poslovanja, pa i eventualno zapošljavanje.
Federacija je nedavno poduzela nekoliko koraka koji idu upravo u smjeru olakšavanja suočavanja s krizom, pa je tako usvojen niz kreditno-jamstvenih programa. Jedan od njih je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima, a ukupan iznos jamstava koja će na teret Jamstvenog fonda odobravati Razvojna banka FBiH je 150,000.000 KM.
Drugi program odnosi se na obrtnike i ostale samostalne gospodarske djelatnosti. U ovom slučaju ukupan iznos jamstava koja će Razvojna banka FBiH odobravati na teret Jamstvenog fonda je 50,000.000 KM.
I po jednom i drugom programu iznos jamstava umanjen je za iznos jamstava izdanih do 31. svibnja 2021. godine po osnovi kreditno-jamstvenih programa, a jamstva na teret Fonda za svaki pojedinačni kredit iznose 50 posto glavnice kredita.
Druga dva programa odnose se na izvoznike i velika poduzeća.
Za svaki program ukupan iznos jamstava koja će na teret Jamstvenog fonda izdavati Razvojna banka FBiH je 100,000.000 KM, umanjen za iznos jamstava izdanih do 31. svibnja 2021. godine po osnovi ovog kreditno-jamstvenog programa. Ukupan iznos jamstvenih obveza Fonda prema jednom poduzetniku ili skupini povezanih poduzetnika ne može biti veći od 5,000.000 KM, a jamstvo Fonda za pojedinačni kredit iznosi 50 posto iznosa glavnice kredita, ali ne više od 3,000.000 KM.
Osim programa, bitno je i kreditiranje putem komercijalnih banaka, a tu se u drugoj polovini ove godine očekuju neke pozitivne promjene. Naravno, pod uvjetom da ne bude novih šokova. Nedavno je izneseno očekivanje kako će u drugom tromjesečju 2021., uslijed relaksiranja mjera uvedenih kako bi se suzbili negativni učinci pandemije koronavirusa i blagog rasta ekonomske aktivnosti, doći do određenih ublažavanja kreditnih standarda za ukupne i kratkoročne kredite poduzećima, dok će kreditni standardi za dugoročne kredite ostati uglavnom nepromijenjeni, što će dovesti do rasta potražnje za ukupnim i kratkoročnim kreditima poduzećima, dok će potražnja za dugoročnim kreditima ostati nepromijenjena.
Također, pojačane financijske potrebe poduzeća za restrukturiranjem duga također će doprinijeti većoj potražnji za kreditima u idućem razdoblju.
Oporavak bi u idućoj godini, ako ne bude nekog novog velikog vala, trebao biti i izraženiji nego u ovoj. No za to će biti potrebno provesti i unutarnje, strukturne reforme. Nedavno je Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u razgovoru za Večernji list upozorio kako podjela BiH po različitim osnovama limitira i otežava gospodarske aktivnosti, tržišno poslovanje, komplicira ga i poskupljuje.
Strukturne reforme
Stoga je naglasio kako je potrebna dugoročna stabilizacija političke situacije i da ekonomija dobije prvenstvo nad politikom, kao i strukturne reforme. Jedna od ideja koju je iznio odnosi se na potrebu da institucije na svim razinama ponude besplatno zemljište i daju povlastice kako bi dugoročno privukle investitore koji bi mogli naći realnu osnovu za pokretanje biznisa. Pohvalan korak u smjeru olakšavanja pokretanja biznisa svakako su izmjene federalnog Zakona o gospodarskim društvima, a koje predviđaju uvođenje jednošalterskog sustava za dobivanje potvrda za pokretanje biznisa, kao i elektroničkog potpisa.
U konačnici, lakša realizacija poslovnih ideja znači i brže otvaranje novih radnih mjesta. •
