Maline su posljednjih mjeseci jedna od glavnih poljoprivrednih tema u BiH. Raspravlja se o njihovoj cijeni, piše Večernji list BiH. Proizvođači traže da njihova cijena bude između 2,30 i 2,50 KM, dok otkupljivači tvrde da to nije nimalo realno.
- Svjesni činjenice da u slučaju ponavljanja situacije iz 2016. godine (“kupi skuplje, a prodaje jeftinije”), praktično bi značilo bankrot otkupljivača i izvoznika, a samim tim i uništenja sektora jagodičastog voća, Udruga otkupljivača i izvoznika koristi sve svoje resurse i mogućnosti kako bi se spasila i održala razinu dostignutog razvoja proizodnje maline - stoji u ranijem priopćenju Udruge. A dok ta trakavica traje, relevantni čimbenici pozivaju ljude da se ne drže samo jedne kulture, nego da sade i neke druge, koje su u svijetu također tražene.
Predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća Jasminka Hadžiavdić tako je kazala kako je nužno izbjegavati monokulturu.
Masovna sadnja jedne kulture
Primjerice, imamo masovnu sadnju smilja u Hercegovini, a malina u Bosni. Rijetki eksperimentiraju i posluju s nečim drugim, a Hadžiavdić tvrdi kako se raznovrsnijom proizvodnjom može osigurati kvalitetnije ekonomsko osnaživanje kućanstava u BiH. Očekuje da će dosta proizvođača usmjeriti proizvodnju na jagodu ili borovnicu. - Jagoda ima trend stagnacije u svjetskoj potražnji i traži se kvalitetna jagoda - istaknula je ona, naglasivši da sve ovo ima potencijala i u turističkim zemljama kojima BiH može prodavati, a to su susjedne Hrvatska i Crna Gora. Isto tako, upozorila je da se ne rade pogreške od ranije kada su svi išli u maline, nego da se moraju napraviti analize pa bi netko sadio jagode, netko borovnice, a netko neko drugo traženo jagodičasto voće. Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruga organskih proizvođača u BiH, ovih je dana na Danima organske proizvodnje, gdje u različitim gradovima promovira raznovrsnu proizvodnju i ljudima govori što treba činiti.
On je za Večernji list potvrdio potrebu sadnje drugih kultura, a ne samo jedne, što je sada slučaj. - Proizvodnja jagode, aronije, ribizle, borovnice, ali transparentno širenje da se taj proizvod upakira kao gotov i da se on percipira kao organski je nešto što ima budućnost. Mi smo s jednom organizacijom iz Turske u pregovorima, a ona bi kupovala suhi program jagode. I oni su nama donijeli način na koji ćemo jagodu sušiti, pakirati i prodati. Ljudi traže ogromne količine, ali mi moramo to znati proizvesti i to mora biti organska proizvodnja, certificirana, kako bismo izišli na ta nova tržišta i postali konkurentni - ističe Herceg. Naglašava da se može dobiti viša vrijednost i smanjiti se broj ljudi u malinarstvu.
Uspostaviti parametre
- Onda bismo pojačali proizvodnju ostalih kultura, jagoda, aronije, ribizle, borovnice i, naravno, uz preradu sušenja i pakiranja, mogli bismo dobiti višu vrijednost. Mi zagovaramo takvu proizvodnju jer u svijetu se to traži. Ali isto tako, važno je da država pomaže proizvodnju i da nam daju neke stimulanse. Država mora znati reagirati. Treba uspostaviti jasne parametre kako ljudima pomoći i motivirati ih za rad, za poljoprivrednu proizvodnju voća, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja, ali bez da se narod usredotoči na jednu kulturu, nego na više njih - istaknuo je Herceg za Večernji list.
