Zbog odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Kaznenog zakona BiH zemlja se našla u političkoj blokadi, čiji se razmjeri trenutačno i ne mogu najbolje ocijeniti jer je kolovoz svakako mjesec ljetnih odmora.
Dolaskom jeseni zapravo će se najbolje moći vidjeti je li u BiH moguć ikakav pomak te jesu li se i pod kojim uvjetima srpski predstavnici spremni vratiti u državne institucije vlasti, piše Večernji list BiH.
Unutarnje reforme
Na federalnoj razini nema blokada, ali nema ni približavanja stavova hrvatskih i bošnjačkih predstavnika o reformi Izbornoga zakona, što samo po sebi otežava situaciju i usložnjava bilo kakav napredak u radu entitetskih institucija. Unutarnje reforme trenutačno su nezamislive i bit će potrebno puno više od deklarativne spremnosti da se uistinu napravi neki reformski pomak do kraja godine.
Iako nema izborne reforme, većina političkih subjekata, posebice u Sarajevu, uvelike radi na kampanji za planirane izbore 2022. godine. Na dnevnoj osnovi razmjenjuju se optužbe i afere između SDA i njegovih satelita s jedne te oporbe s druge strane. Ne zna se još u koliko će kolona bošnjačke stranke ići na izbore, ali je očito da njihovi međusobni prijepori prestaju čim se dođe do nacionalnih interesa. Onda djeluju monolitno. Posebno je to vidljivo u suprotstavljanju nacionalnim politikama Hrvata i Srba u BiH.
SDA svakako pokušava konsolidirati stranku nakon niza odlazaka istaknutih članova. Bakir Izetbegović nastoji pomladiti stranku, ali previše je zaslužnih veterana oko njega da bi taj proces išao glatko. SDP djeluje uspavano i tromo, pa mnogi procjenjuju kako samo predizborni savez s Našom strankom te Narodom i pravdom može spriječiti novi izborni debakl. Međutim, u problemima je i Naša stranka, kojoj također ne cvjetaju ruže. Nakon ostavke Predraga Kojovića stranka se priprema za izbor novog i izvjesno je da će to, kao jedini kandidat, biti Edin Forto.
Ne podupiru ga svi u stranci, što može dovesti do unutarnjih turbulencija, pa i raskola. Zamjera mu se, između ostalog, izostanak liderstva u vođenju županijske Vlade u Sarajevu. Ne baš sjajni rezultati ove Vlade uteg su oko vrata i NiP-a Dine Konakovića. Ipak, procjene pokazuju kako ova stranka najbolje kotira u javnosti od cijele “trojke”. Svoju priliku u pretrpanom bošnjačkom političkom prostoru traže i SBB te Stranka za BiH.
Do Inzkove odluke ozračje na srpskoj političkoj sceni u BiH bilo je užareno, a činilo se da SNSD i oporbeni blok nikada nisu ni izišli iz predizborne kampanje započete 2018. godine. Stvari su se sad značajno promijenile i u obrani nacionalnih pozicija sve srpske stranke trenutačno djeluju jedinstveno. Unatoč manjim “ispadima”, očito je da izbjegavaju međusobne konflikte. Pitanje je do kad će trajati ovo primirje među srpskim strankama te hoće li ga, tko i kako ugroziti.
Izborna reforma i prilike
Iako nisu izravno uključeni u sukob između bošnjačkih i srpskih stranaka oko Inzkova zakona, Hrvate se posljedice političke krize itekako tiču. U ovakvom ambijentu i prilike za uspjeh izborne reforme znatno su manje, a upravo je to političko pitanje svih pitanja za Hrvate. Komunikacija s predstavnicima međunarodne zajednice je intenzivna, ali je jasno da za sada ni s njihove strane nema ozbiljnije inicijative za prevladavanje krize.
Čini se kako svi čekaju da jesen rashladi uzavrelo političko ozračje u BiH. No, vremena je sve manje za ozbiljne reforme koje bi BiH omogućile izbornu 2022. godinu dočekati u relaksiranijoj i boljoj situaciji. Sadašnji razvoj događaja ne najavljuje takav epilog i to je ono što bi trebalo zabrinuti sve, od domaćih do međunarodnih dužnosnika koji imaju neki utjecaj na procese u Bosni i Hercegovini. •
