Federalni Zakon o MIO ponovno je pred izmjenama i ovoga puta, opet zbog presude Ustavnoga suda. Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je diskriminaciju kada je u pitanju isplata pogrebnih troškova prema korisnicima ovog zavoda koji imaju prebivalište na području Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
Neustavna odredba
Zbog neustavnosti ukinuta je odredba Zakona o MIO FBiH kojom je pravo na naknadu pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine Zavoda MIO FBiH uvjetovano time da je korisnik imao prebivalište na teritoriju Federacije BiH ili u Distriktu Brčko. Ukidanjem sporne zakonske odredbe, kao i odredbe koja se tiče ovog pitanja u pravilniku o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine Ustavni sud BiH omogućio je pravo na pogrebninu i članovima obitelji preminulih umirovljenika koji imaju prebivalište na području Republike Srpske. Odluka Ustavnog suda BiH donesena je po zahtjevu Županijskog suda u Sarajevu koji se Ustavnom sudu obratio nakon postupka koji je pokrenula supruga preminulog korisnika mirovine Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a koji je u trenutku smrti imao prijavljeno prebivalište u RS-u. - Odlučujući o zahtjevu Županijskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti članka 147. stavka 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i članka 2. stavka 3. pravilnika o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine, utvrđuje se da članak 147. stavak 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u dijelu u kojem je propisano “s prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine” te članak 2. stavak 3. pravilnika o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine, nisu u skladu s člankom II/4. Ustava BiH i člankom 1. protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - stoji, među ostalim, u odluci. Tijekom postupka pred Ustavnim sudom BiH iz Vlade FBiH su objasnili da su se opredijelili pogrebninu vezati uz prebivalište radi zaštite financijske stabilnosti FBiH. - Taj legitiman interes je, kako je navedeno, posebno bio izražen u slučajevima ostvarivanja tzv. razmjerne mirovine između entiteta FBiH i RS jer je riječ o desecima tisuća osoba koje ostvaruju pravo na dvije mirovine, odnosno dio iz FBiH i dio iz RS-a, pri čemu je u većini tih slučajeva veći dio staža bio ostvaren u RS-u, a svega nekoliko mjeseci u FBiH - naveli su iz Vlade FBiH objasnivši i, s obzirom na to da je visina prosječne mirovine kriterij po kojem se utvrđuje visina naknade pogrebnih troškova te je u FBiH prosječna mirovina znatno veća nego u RS-u, jasno da bi svi zahtjevi bili upućivani Zavodu MIO FBiH, a ne Zavodu MIO RS-a. Također, u ovom slučaju postoji mogućnost zloupotreba jer članovi obitelji preminulog korisnika mogu naknadu pogrebnih troškova zahtijevati u oba entiteta.
Naknada troškova
Inače, zakonski rok za donošenje odluke o pravu na naknadu troškova pokopa je 60 dana od dana zaprimanja kompletne dokumentacije. Prilikom predaje dokumentacije u poslovnicu Zavoda MIO nužno je da se popuni zahtjev za naknadu troškova pokopa. Uz zahtjev je potrebno priložiti (originalne dokumente ili ovjerene preslike), i to izvod iz matične knjige umrlih; izvod iz matične knjige vjenčanih - kada zahtjev podnosi supružnik, i to ako na izvodu iz matične knjige umrlih nije upisana činjenica o sklopljenom braku umrlog; punomoć - ako se zahtjev podnosi po punomoćniku; dokaz o srodstvu s umrlim korisnikom mirovine - kada zahtjev ne podnosi supružnik, nego drugi član uže obitelji umrlog korisnika mirovine; potvrda o prebivalištu umrlog korisnika mirovine (izdana od CIPS-a ili MUP-a); računi o troškovima pokopa (izdani od pravnog subjekta registriranog za pokope i srodne djelatnosti); umirovljenički ček umrlog korisnika iz posljednjeg tromjesečja isplate. Podsjetimo, već je prije Ustavni sud intervenirao kada je bila u pitanju odredba ovog zakona koja je ograničavala umirovljenike da ponovno zasnuju radni odnos, odnosno da u isto vrijeme primaju mirovinu i plaću, zbog čega su nedavno usvojene njegove izmjene i dopune. Kako su objasnili iz resornog ministarstva, ovom presudom članak 9. zakona o izmjenama i dopunama Zakona o MIO iz 2022. godine proglašen je neustavnim. Riječ je o članku kojim je dopunjen članak 116. Zakona o MIO, a kojim je propisana obustava isplate mirovine u slučaju stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju. Brisanjem spornih odredbi korisnicima mirovine u Federaciji BiH omogućeno je da istodobno ostvaruju pravo na starosnu mirovinu i zasnuju radni odnos bez obzira na to jesu li ostvarili pravo na punu ili prijevremenu starosnu mirovinu. •
