Monetarna politika i financijska stabilnost u doba Covid-19, te odgovor financijskog sektora na koronakrizu teme su ovogodišnjeg 8. po redu Susreta guvernera središnjih banaka država regije koji je održan u Rovinju, a kome je nazočio i guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić.
Odgovor monetarnih politika na pandemiju Covid-19 se pokazao kao uspješan u stabilizaciji financijskih tržišta. Iako su u prošlosti nekonvencionalne mjere monetarne politike, poput kupovine aktive velikih razmjera i ubrizgavanja likvidnih sredstava tijekom Velike finansijske krize razvijale i koristile samo središnje banke velikih ekonomija, ova pandemija je potaknula da i središnje banke manjih ekonomija počnu koristiti slične mjere.
Obrazlažući situaciju u monetarnom i financijskom sektoru Bosne i Hercegovine tijekom pandemije Covid-19, guverner Softić je istaknuo da od početka ove krize CBBiH pomno prati domaća i međunarodna događanja. S obzirom na činjenicu da CBBiH primjenjuje strogi valutni odbor, nije bilo moguće slijediti korake drugih središnjih banaka i koristiti neke konvencionalne ili nekonvencionalne mjere monetarne politike.
"Naša prva obrambena linija bila je održavanje kredibiliteta valutnog odbora", rekao je guverner Softić, istaknuvši da je jedini instrument monetarne politike koji CBBiH ima na raspolaganju obvezna rezerva. Iako je bilo inicijativa za izmjenom stope obvezne rezerve, guverner je naglasio da za to nije bilo realnog razloga, jer komercijalne banke na računima drže značajan iznos iznad razina obvezne rezerve, dodavši još da su valutni odbor i stabilan kurs prema euru doprinijeli ukupnoj stabilnosti sustava, što su potvrdile i međunarodne rejting agencije.
Oporavak u Bosni i Hercegovini će ovisiti od dinamike oporavka naših glavnih trgovinskih partnera, zemalja Europske unije. Sve ekonomije regije će ovu godine završiti s negativnim rastom BDP-a. Za BiH se u ovoj godini procjenjuje pad BDP-a od blizu šest posto, dok se za 2021. predviđa rast BDP-a od blizu četiri posto.
"S niskom domaćom potražnjom, uključujući ograničeni fiskalni prostor, malu privatnu potrošnju i bez novčanog podsticaja, brzina oporavka u velikoj mjeri će ovisiti od međunarodnih priljeva kapitala", rekao je guverner. Imajući u vidu skromnu razinu izravnih stranih ulaganja u BiH sa samo 700 milijuna KM tijekom 2019. godine, guverner je naveo da će oslanjanje na multilateralnu podršku biti ključno.
Na kraju izlaganja guverner se osvrnuo na iskustva središnjih bankara u upravljanju krizom.
"S mog gledišta, koordinacija i komunikacija pokazali su se ključnim alatima u upravljanju krizom. Vremena koja su pred nama bit će, bez sumnje, jako zanimljiva i izazovna. Čini se da je razmišljanje o dugoročnim problemima i pronalaženje rješenja za njih relevantnije nego ikad", rekao je guverner CBBiH, dodavši da je naučeno puno lekcija iz Covid krize, ali da kriza još nije gotova.
Stvarni učinci krize, kako je zaključio, postat će vidljivi kad ona završi, ali u međuvremenu moramo naučiti živjeti s Covidom i početi razmišljati izvan okvira Covida.
