Unatoč općem dojmu kako bošnjačka politička elita uglavnom ne razumije legitimne zahtjeve hrvatskih stranaka o promjeni Izbornoga zakona na način da se omogući legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, postoje i one političke snage koje su spremne na dijalog o ovom pitanju te su svjesne potrebe za harmonizacijom odnosa s Hrvatima u Federaciji, a što bi onda bio ključ stabilizacije ukupnih političkih prilika u državi, piše Večernji list BiH.
Razumijevanje i potrebe
Savez za bolju budućnost BiH na čelu s Fahrudinom Radončićem te Narod i pravda koju vodi Elmedin Konaković svijetli su primjeri bošnjačkih političkih lidera koji su spremni na razgovore te koji razumiju frustracije u hrvatskom narodu, a koje su posljedica nametanja narodnih predstavnika, kao i preglasavanja. Povjerenje su ulile poruke koje je Konaković iznio nakon nedavnog sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, a iz kojih se može jasno iščitati razumijevanje situacije u kojoj se danas nalaze Hrvati. Konaković je tako za Klix kazao kako se NiP zalaže za balans etničkog i građanskog u smislu izbornih reformi, a potvrdio je i kako Narod i pravda, kao i on osobno, komunicira sa svim akterima na političkoj sceni.
Nadalje, gostujući u emisiji “Telering” na RTRS-u, kazao je i kako nije u redu da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva te da je to pitanje oko kojeg se treba sjesti i dogovarati.
Ovakvi stavovi u normalnim bi odnosima bili sasvim logični, uostalom, BiH i jest zamišljena kao država u kojoj mora postojati balans etničkog i građanskog. Radončić je pak političar koji je od samog početka kategoričan kada je riječ o potrebi postizanja dogovora s Hrvatima.
- Mislim da je u redu da Hrvati biraju svog legitimnog predstavnika - istaknuo je lider SBB-a koji se osvrnuo i na činjenicu da je Konaković dobio žestoke kritike dijela političke javnosti zato što je rekao da nije u redu da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva te je poručio kako misli da je Konaković u pravu.
Spremnost na dogovor ovoga dijela bošnjačke političke scene izazvala je i pozornost međunarodne zajednice koja traži svojevrsni plan B uoči, ali i nakon izbora iduće godine. Za međunarodnu je zajednicu od krucijalnog značaja da BiH konačno spusti ručnu kočnicu i krene u ozbiljnije reforme na europskom putu, kao i da riješi svoje unutarnje slabosti.
Brojna otvorena pitanja
Te slabosti upravo su dobrim dijelom posljedica neriješenih hrvatsko-bošnjačkih odnosa u Federaciji te je stoga međunarodnoj zajednici itekako važno imati partnere u bošnjačkom korpusu koji će sutra moći rješavati ovo političko, ali i neka druga, a posebice ekonomska pitanja.
Stranke, uvjetno rečeno, bošnjačke oporbe osvojile su vlast na nekoliko razina. Primjer je Sarajevska županija koja s njima na čelu funkcionira sasvim dobro te nije nemoguća situacija u kojoj bi stranke četvorke, potpomognute SBB-om, nakon idućih izbora možda imale i snažniju poziciju u federalnom, ali i državnom Parlamentu. Sve su to opcije koje treba uzeti u obzir prilikom kreiranja scenarija kako stvoriti dobru pregovaračku klimu oko problema koji danas muče BiH. •
