Skoro dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma, zbog čega se po broju pretilih ljudi BiH nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Europi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Poražavajući su pokazatelji da BiH ima čak 62,9 posto debelih stanovnika. Isto istraživanje je pokazalo i da stanovnik u BiH dnevno u prosjeku pojede oko pet kriški kruha, dok oko 12 posto ljudi svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše. Istraživanje zdravlja stanovništva RS koje je provelo 2010. Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite i Instituta za javno zdravstvo RS pokazalo je da u RS “tri glavna obroka redovito konzumira 42,4% odraslog stanovništva, a tri četvrtine stanovništva redovito doručkuje (74,7%). Žene u značajno manjem postotku konzumiraju sva tri obroka (38,1%) u odnosu na muškarce (47,5%). Sva tri obroka najčešće konzumira stanovništvo starosne dobi 18-24 godine (50,2%). Kada je u pitanju konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda evidentirano je da bar jednu šolju konzumira 41,3% odraslog stanovništva u RS”.
Zabrinjavajući je podatak da pretilost djece u BiH sve više dostiže enormne razmjere. Prema podacima koji su objavljeni u posebnom izvješću o zdravstvenoj zaštiti djece u BiH, a koji je uradila Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH, postotak ekstremno pretile djece u našoj zemlji popeo se na čak 20,22! Studija “Antropometrijske karakteristike djece u osnovnim školama na području grada Banje Luke” pokazala je da je tri petine djece između 7 i 15 godina uhranjeno, te da je svaki 10. učenik pothranjen. Zbog podatka da je oko pet posto djece do pet godina u Republici Srpskoj pretilo, nadležni u ovom entitetu poveli su niz aktivnosti kako bi ovaj problem riješili i spriječili šire razmjere u budućnosti. Tako u sklopu projekta Fonda zdravstvenog osiguranja RS, skupina pretile djece deset dana boravi na Jahorini, gdje uz pomoć stručnog tima nastoje smršaviti i promijeniti životne navike. U Udruženju za liječenje i prevenciju gojaznosti BiH ističu kako podatak da u našoj državi živi čak 62,9 posto gojaznih predstavlja svojevrsni alarm da se konačno krene u izradu plana koji će barem suzbiti širenje ove pojave. Predsjednik ovog udruženja Kenan Kestendžić kaže da država još ima averziju prema gojaznim građanima koje svakodnevno stigmatizira i posmatra kao građane drugog reda.
- I operativni zahvati za gojazne u Općoj bolnici “Prof. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu također su nedavno stavljene na “stand-by”, tako da je na snazi i pad zanimanja u zdravstvenim institucijama - dodao je Kestendžić
