Političku scenu BiH u 2025. godini mogle bi obilježiti nove duboke podjele, unutarnje krize koje pogađaju vladajuće koalicije, ali i oporbene stranke. Čak i ako ne bude nikakvih međunarodnih intervencija koje imaju jednak razoran utjecaj na sve procese. Dinamična politička događanja u proteklim mjesecima ukazala su na sve izraženije tenzije unutar ključnih političkih aktera. Istodobno, rastući međunarodni pritisci i izazovi s kojima se BiH suočava na putu prema Europskoj uniji dodatno kompliciraju ionako složene odnose unutar političkog sustava. Čelnik bosanskohercegovačkih Srba Milorad Dodik suočava se s nezapamćenim političkim pritiskom zbog optužbi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Suđenje, koje se zbog Dodikova zdravstvenog stanja prolongira do kraja siječnja, izaziva sve veću nervozu unutar njegove političke baze.
Kriza na proljeće?!
Ponajprije stoga što se nepravomoćna presuda očekuje najkasnije do proljeća. Analitičari smatraju da bi potencijalna osuđujuća presuda protiv Dodika mogla izazvati politički potres ne samo u Republici Srpskoj već i na razini cijele BiH. Presuda bi značila ne samo zabranu obavljanja političkih dužnosti već i značajno narušavanje njegova političkog kapitala. S obzirom na to da je zakone koje je objavio Službeni glasnik RS-a poništio visoki predstavnik, Dodikova upornost u ignoriranju međunarodnih odluka sve više se percipira kao politički hazard. U Federaciji BiH pak vladajuća koalicija suočava se s brojnim izazovima. Unutar SDP-a raste napetost zbog približavanja kongresa na kojem će biti odlučeno tko će voditi stranku do općih izbora 2026. godine. Iako aktualni predsjednik Nermin Nikšić formalno odbacuje mogućnost ponovnog kandidiranja, prolongiranje izbora novog lidera stvara tenzije među članovima stranke. Ponajprije zbog ambicioznog Denisa Bećirovića, trenutačnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali i Zukana Heleza, ministra obrane. Njih dvojica su glavni pretendenti za Nikšićeva nasljednika. Bećirović uživa podršku sarajevske struje predvođene Adnanom Štetom, dok Helez ima snažnu bazu u unutrašnjosti Federacije. Rivalitet između ovih dvaju političkih blokova mogao bi dodatno oslabiti SDP u razdoblju kada se očekuje donošenje ključnih odluka u vezi s ekonomskom reformom i procesom pridruživanja EU. Pa je sve izvjesnije da će se Nikšiću mandat produljiti do općih izbora 2026. godine. Ni u Narodu i pravdi (NiP) situacija nije stabilnija. Sukobi između "gatačke" i Ademovićeve struje eskalirali su nakon loših izbornih rezultata u sarajevskoj općini Centar. Lider stranke Elmedin Konaković suočen je s rastućim nezadovoljstvom unutar redova, dok kritike Aljoše Čampare prema Jasminu Ademoviću odražavaju dublje podjele unutar NiP-a. Konaković pokušava balansirati između različitih interesa, ali sve je očitije da će stranka morati napraviti ozbiljne promjene kako bi izbjegla daljnje slabljenje na političkoj sceni. Odnose hrvatsko-bošnjačkih partnera mogao bi izvjesno vrijeme paralizirati slučaj projekta Južne plinske interkonekcije zbog pritiska američke administracije.
Brojne reforme
S druge pak strane, dok se unutarnje političke turbulencije intenziviraju, međunarodni akteri sve glasnije traže napredak Bosne i Hercegovine na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Luigi Soreca i lider HDZ-a BiH Dragan Čović istaknuli su da je 2025. ključna godina za otvaranje pregovora s EU-om. Međutim, postoje ozbiljne prepreke na tom putu. Odsutnost unutarnje političke stabilnosti i duboka podjela među liderima triju naroda otežavaju konsenzus o ključnim reformama. Provedba odluka Ustavnog suda, borba protiv korupcije i usklađivanje zakonodavstva s europskim standardima zahtijevaju visok stupanj političke volje, koje trenutačno nedostaje. Dragan Čović ističe potrebu za reformama Izbornog zakona, što je već dulje vrijeme kamen spoticanja u odnosima između HDZ-a i bošnjačkih stranaka. S druge strane, SDA, iako formalno u oporbi, pokušava iskoristiti slabosti vladajuće koalicije kako bi se pozicionirao kao nezaobilazan čimbenik u budućim pregovorima. Približavanje EU je potencijalna prilika za napredak, no unutarnje slabosti prijete poništiti pozitivne korake.
