Osim potrošnje, koja se posebno vidi tijekom ljetnih mjeseci, ali i sjajnih primjera ulagačkog djelovanja kroz otvaranje poslovnih subjekata u BiH, bh. iseljeništvo aktivni je sudionik novčanih tokova u državi, ojačavajući i kroz izravne doznake obiteljima ekonomsku sliku BiH, piše Večernji list BiH. O kakvim se rezultatima radi, dovoljno govore i pokazatelji, prema kojima je vrijednost izravnih novčanih doznaka iz iseljeništva veća od izravnih stranih investicija, a protekla godina posebno je znakovita kada se promatra odnos ovih dviju kategorija jer je iznos koji je stigao od dijaspore za čak dva i pol puta bio veći od iznosa stranih investicija!
Novčane doznake
Naime, u 2022. godini, a prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosilo se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva. Dakle, izravne novčane doznake obiteljima premašile su tri i pol milijarde maraka, a kada se tomu dodaju i mirovine, iznos se bliži svoti od 5 milijardi maraka.
S druge pak strane, kada govorimo o ulaganjima, priljev izravnih stranih u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je inače do sada najviši zabilježeni iznos, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), koja je objavila rezultate statističkog istraživanja ove teme za 2022. godinu. Ovi rekordni tokovi izravnih investicija u 2022. godini za 310 milijuna KM, odnosno za 21%, veći su nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM. Glavnina ovog rasta izravnih stranih investicija posljedica je visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinancijskih i financijskih poduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 milijuna KM. Ipak, kao što je poznato, izravne novčane doznake iseljeništva tek su jedan, doduše iznimno važan, segment utjecaja na ekonomske prilike u BiH, a drugi iznimno bitan je i tekuća potrošnja koja se vidi u posebnoj mjeri tijekom ljetnih mjeseci. Iseljenici, osim potrošnje na svakodnevne potrepštine, značajan dio svojih financijskih sredstava izdvajaju i za neke druge namjene, poglavito iz uslužnog sektora, uključujući dentalne usluge, preglede stanja automobila, nabavu repromaterijala za iste, ali i kroz ulaganje u nekretnine. Drugim riječima, dijaspora na ovaj način osnažuje građevinski sektor, pridonoseći tako očuvanju radnih mjesta u Bosni i Hercegovini, ali i zadržavanju inicijative koja je prijeko potrebna u vremenima smanjene ekonomske aktivnosti.
Značajni potencijali
Naravno, posebno značajan segment djelovanja iseljeništva odnosi se na ulagačke priče kojima svjedočimo diljem BiH i kroz koje se pokazuje kako dijaspora, sa svježim kapitalom, ali i idejama, realizira poslovne aktivnosti u domovini te tako na izravan način ojačava ekonomsku sliku lokalnih zajednica, ali i šire. Istodobno, dijaspora se pokazuje i kao ključan segment u procesu lobiranja, predstavljajući svojevrsni most između poslovne zajednice u BiH i one u zapadnoj Europi, a zbog koje tvrtke iz EU-a prepoznaju prednosti ulaganja u BiH. Takvo što će u bliskoj budućnosti biti ključno, a poglavito u svjetlu činjenice da kapital sa Zapada traži geografski bliže lokacije, što pak otvara nove prilike za jačanje gospodarske situacije u Bosni i Hercegovini.
Događaji kao što je konferencija Connecto, koju organizira Tehnološki park Intera, u značajnoj mjeri ojačavaju ove potencijale jer okupljaju domaću poslovnu zajednicu, uspješne biznismene, kao i poduzetnike iz iseljeništva, a cilj je ostvariti vezu, razmijeniti poslovne ideje, a onda i krenuti u razvoj zajedničkih investicijskih priča. USAID-ov projekt Diaspora Invest iznimno je značajan u pogledu osnaživanja ulaganja iz dijaspore, a niz zanimljivih uspješnih priča iz cijele BiH svjedoči o uspješnosti takvog pristupa.
