Posljednjih nekoliko godina stručnjaci upozoravaju na ugroženost kestenovih šuma u Unsko-sanskoj županiji zbog pojave i razmnožavanja ose šiškarice, a prinosi kestena u posljednje dvije godine rapidno su smanjeni. Nedavno je pokrenut prekogranični projekt “Zaštita i promocija kestena” kojim bi se u iduće tri godine trebale sustavno, znanstveno i planski provesti mjere predviđene u zaštiti, a zatim i promociji kestena kao resursa.
Stablo kestena u BiH uspijeva samo u pojedinim područjima, točnije u Cazinu, Bužimu, Velikoj Kladuši, Kostajnici, manjim dijelom u Konjicu te nešto u Srebrenici. Iako je ove godine urod kestena neznatno bolji u odnosu na prethodnu, a plod kvalitetniji, krupniji i manje kvaran, stanje te kulture krajnje je alarmantno.
Amir Makić, vlasnik i direktor tvrtke Vrganj promet iz Bužima, koja se, između ostalog, bavi i otkupom kestena, ističe za Klix.ba kako je kestena puno manje nego prethodnih godina. - Razlog tome je nesavjestan odnos stanovništva i ljudi koji gospodare područjem na kojem kesten uspijeva. S druge strane, veliki problem pravi i osa šiškarica koja je jako invazivna i kao takva nanosi ogromne štete. Moje su procjene kako će u sljedeće dvije do tri godine ove dvije stvari doprinijeti tome da će površine pod kestenom, ali i plod kestena, biti znatno smanjeni, da ne kažem uništeni - kaže Makić.
Prema njegovim riječima, prinosi su značajno smanjeni, posebice prošle i ove godine. - Ove i prošle godine imamo 20 do 30 posto ploda. Mi smo prije tri godine kupili više od 800 tona kestena, a prošle godine svega 200 tona. Prije tri godine postojalo je osam otkupljivača kestena na ovom prostoru, a sada je to svedeno na dva ili tri otkupljivača - objašnjava Makić. Osim otkupljivača i onih koji prodaju kesten, probleme zbog smanjenog prinosa kestena imaju i proizvođači meda.
Hazim Hodžić iz cazinske Udruge pčelara “Kesten” također govori kako u posljednje dvije godine pčelari bilježe smanjene prinose. Međunarodni IPA projekt “Zaštita i promocija kestena”, koji je pokrenut ovoga ljeta, trebao bi sustavno, znanstveno i planski rješavati probleme u ovoj oblasti, djelovati na zaštiti kestena u krajiškim šumama, a zatim i promociji kestena kao resursa. Osim nužnih aktivnosti, poput izrade GIS baze podataka, procjene zdravstvenog stanja stabala, edukacije, prezentacije problema, projektom je predviđena i sadnja trajnih nasada kestena u Velikoj Kladuši, Bužimu i Vojniću te revitalizacija aleje kestena u Karlovcu, kao i izrada plana zaštite s procjenom održivog potencijala kestena na cijelom području.
