„Eterično ulje smilja je relativno novo u praksi i industriji aromaterapije, te drugih oblika primjene za zdravlje čovjeka“, istaknuo je mr.sc. Miro Barbarić, dipl.inž.agr. na radionici „Smilje“ prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Ravnatelj FAZ-a prof.dr.sc. Marko Ivanković otvorio je prvu Znanstveno- stručnu radionicu na temu: „Smilje“riječima: Tržište eteričnih ulja jeste totalna nepoznanica, niti se zna kolika je potražnja, niti kolika je potrošnja u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Naši fokusi imaju u cilju standanizaciju eteričnih ulja smilja, a to ne možemo postići za jednu, dvije godine, za to treba vrijeme kako bi ponudili pravi kvalitet Hecegovine.
Barbarić je kazao kako je: „Hercegovačko smilje bogato diketonima koji u medicini služe za zacjeljivanje rana. Također, posjeduje antihematodna svojstva, te visoku razinu γ-curcumene (12.78%) primjenjiv u saniranju ožiljaka“.
Gordana Dragun, dipl.inž.poljoprivrede iz Savjetodavne službe – Zadarske županija naglasila je kako potražnja ljekovitog i aromatičnog bilja često utječe na nekontrolirano branje i skupljanje, pa samoniklo bilje na prirodnim staništima može postupno nestajati.
„Biljke se ne smiju vaditi zajedno s korijenom nego rezati kako se ne bi oštećivala njihova prirodna staništa. Budući da postoje ograničenja sakupljanja smilja iz prirode, a zahtjevi tržišta su znatni, smilje je postalo zanimljivo u suvremenoj proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja u RH“, rekla je Dragun.
Dragun navodi kako je primorsko smilje najčešće na našim prostorima, sadrži različite aromatične tvari među kojima su najznačajniji: italdion, kariofilen, kurkumen, pinen, linalol, geraniol, nerol.
-Zahvaljujući tome što potiče sintezu kolagena, primjena smilja je značajna i u kozmetičkoj industriji. Aromatična svojstva određuju primjenu smilja, kao i drugih vrsta ljekovitog i aromatičnoga bilja u farmakološke svrhe, kozmetičkoj industriji i kulinarstvu, kaže Dragun.
Za proizvodnju 1 ha nasada smilja potrebno je osigurati oko 150 m² hladnih klijališta ili 60 g sjemena. Presadnice smilja se mogu proizvoditi i izravnom sjetvom sjemena u kontejnere, što olakšava postupak proizvodnje presadnica. Presadnice proizvedene iz sjemena nakon 90-120 dana spremne su za sadnju na poljoprivrednim površinama, otkrila je Dragun.
Na radionici je također detaljno govoreno o priprema tla što uključuje oranje krajem ljeta ili početkom jeseni i kultivaciju tla nakon oranja na jesen ili u proljeće, ovisno o tome hoće li se obavljati jesenska ili proljetna sadnja smilja.
Dragun je istaknula kako nakon nabave presadnica slijedi sadnja, koja se može obavljati u proljeće u ožujku ili na jesen tijekom listopada.
Doc.dr.sc. Adrijana Filipović je kazala što je potrebno za određivanje biljnih hraniva u tlu: „Uzimanje prosječnih uzoraka tla za kemijsku analizu (smjesa od 15 – 50 pojedinačnih uzoraka tla koja predstavlja analiziranu površinu u pogledu kemijskih, fizikalnih i bioloških svojstava ), jer je preko 80 % od ukupno napravljenih grešaka u analitičkom postupku otpada na uzimanje uzoraka tla“.
Filipović je napomenula kako se organskim gnojivima smatraju se: stajnjak, gnojnica, gnojevka, kompost, glisnjak, supstrati organskog podrijetla i dr.
„Osnovni način primjene stajskoga gnoja je njegovo zaoravanje u vlažni sloj tla, kako bi se smanjili dodatni gubici organske tvari i dušika. Pri njegovu razbacivanju vrlo su važne vremenske prilike. Pri vedru, suhu, toplu i vjetrovitu vremenu koje pogoduje isparivanju vode i isparavanju amonijaka, gubici dušika su veliki. Obratno, pri oblačnu, vlažnu i hladnu vremenu, kao i pri mrazu, gubici dušika su manji“, objasnila je Filipović.
Također, dodaje kako nije dobro da stajski gnoj stoji u hrpama na polju, jer se javljaju veliki gubici dušika, što je šteta, jer se smanjuje fertilizacijski učinak.
Smilje relativno otporno na bolesti i štetnike, ali se ipak u uzgoju od bolesti mogu pojaviti gljivične bolesti te štetnici: lisne i štitaste uši, štitasti moljac, kalifornijski trips, lisni mineri i gusjenice moljaca, kazao je prof.dr.sc. Ivo Ostojić.
Ovo je mlada proizvodnja u Hercegovini koju treba još istraživati i na kraju poručio svima koji se žele baviti smiljem da to nije lako.
