Dva najveća derbija u bh. nogometu, sarajevski i mostarski, odgođena su za proljetni dio sezone. Razlog odgode susreta Sarajevo - Željezničar i Velež - Zrinjski neuvjetni su zamjenski stadioni. Iako su se neki bunili zbog odgoda, po nama, razlozi su opravdani.
Previše rizika i malo koristi
Prvi i osnovni razlog jest taj što je organizacija utakmica, koje u bh. nogometu zovu i utakmicama visokog rizika, na zamjenskim terenima zahtjevna, posebno riskantna sa sigurnosnog aspekta. Izražen je to slučaj kada je u pitanju mostarski derbi. Na posljednjoj utakmici koju su igrali Zrinjski i Velež zabilježen je incident. Skupina huligana koja je navijala za Velež pri izlasku s tribine zapalila je na njoj stolice. Taj incident dogodilo se i uz visoku razinu osiguranja na stadionu u Mostar pa je lako zamisliti koliko bi teže takvu utakmicu bilo organizirati 50-ak kilometara od grada u kojem bi se inače trebala odigrati.
Drugi valjani razlog za odgodu je značajno smanjena kvaliteta uvjeta na takozvanim zamjenskim terenima. Travnjaci na zamjenskim stadionima ispod su razine. Ni jedno prvoligaško natjecanja u Europi ne bi se trebalo igrati na terenima takve "kvalitete". Potrebno je razmisliti kakvu poruku šaljemo i vani kada najvažnije utakmice domaćeg nogometa igramo na oranicama. Nogometni savez BiH projekt izrade hibridnih terena po UEFA-inu standardu u Premijer ligi BiH najavio je kao veliki infrastrukturni projekt. Taj projekt ide sporo. Travnata podloga zamijenjena je dosad samo na stadionu Borca u Banjoj Luci. Tuzla City, Sloboda, Velež, Sarajevo, čiji su travnjaci "under construction", trpe puno u ovoj sezoni. Ti klubovi su, praktički, na svim utakmicama gosti, a nije zanemariv ni izostanak prihoda koji bi, inače, imali na matičnom stadionu. NS BiH nije uspio utjecati na to da se radovi provedu u vremenski dogovorenom roku. Utakmica Borac - Sloboda trebala bi biti vodilja svima u bh. nogometu. Na toj se utakmici prvi put u Banjoj Luci igralo na hibridnoj podlozi. Nakon dugo vremena Borac je po povratku na svoj stadion imao potporu gotovo 8000 navijača od kojih je većina bila zadovoljna onime što su vidjeli u smislu nove travnate podloge.
Trener aktualnog prvaka Zrinjskog Sergej Jakirović više je puta izjavio kako će se izgradnjom novih terena popraviti bh. nogomet. Naveo je pozitivan primjer iz Hrvatske, gdje je s tim terenima porasla kvaliteta.
- Sve počinje od infrastrukture, hibridnih terena, gdje više ne pati tehnička izvedba. Na takvu terenu nema vode, blata…, tu je sigurno jedan izvor problema u bh. nogometu. Kad su bolji uvjeti, igrači bolje izgledaju. S takvim terenima popravila bi se i kvaliteta domaćeg nogometa - kazao je Jakirović.
U Hrvatskoj je taj projekt zamjene terena realiziran za mjesec i pol dok se kraj radova na nekim našim terenima ne nazire... Ipak, iako projekt kasni, novi tereni u budućnosti mogu biti ključ za razvoj bh. nogometa.
Kraća zimska stanka
Navest ćemo još jedan razlog. Zimska stanka u bh. nogometu traje oko 100 dana i vjerojatno je najdulja u Europi. U budućim sezonama više ne bi morali imati tako dugu stanku. Igrači bi mogli dulje ostati u ritmu, a najbolji klubovi vremenom bi, barem za nijansu, bili konkurentniji na europskoj sceni. Uostalom, u nogometnoj Europi nisu ludi kada tako puno ulažu u infrastrukturu, to je osnovni uvijet za ozbiljan nogomet.
1 Bolji uvjeti za igru
Na hibridnim terenima igrači bi imali manje problema s kontrolom lopte, ne bi toliko trpjela tehnička izvedba, igrao bi se brži nogomet
2 Kraća prvenstvena stanka
Bh. klubovi zbog vremenskih uvjeta i slabe infrastrukture imaju oko 100 dana zimske stanke, s novim terenima stanka bi mogla biti kraća
3 Privlačniji proizvod
Jednostavno, na boljim terenima igra se bolji nogomet. Bolji nogomet generirao bi više zanimanja za Premijer ligu BiH. Dobili bi privlačniji proizvod
