Tvrdnja da se ljudi u lošoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji više okreću lutriji i igrama na sreću, odnosno klađenju, dobiva potvrdu u Bosni i Hercegovini. Ako se pogledaju prošlogodišnji poslovni rezultati najvećeg priređivača igara na sreću u Federaciji, a to je Lutrija Bosne i Hercegovine, jasno je da za ovu vrstu biznisa nema krize, piše Večernji list BiH.
Rast u posebnim igrama
Istina, tek će se vidjeti kakve je posljedice pandemija ostavila na ovaj sektor, ali podaci za 2019. godinu govore da je Lutrija BiH ostvarila ukupan promet od 59,424.367 KM. Realizirani promet od igara na sreću u 2019. godini za 11% je veći u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na planirano za 2%. Kada je o prihodima riječ, Lutrija BiH u prošloj godini ostvarila je ukupni prihod u iznosu od 35,600.129 KM, dok ukupni rashodi iznose 33,774.211 KM te je ostvarena neto dobit prije poreza 1,825.918 KM. Ukupna neto dobit 2019. godine nakon oporezivanja iznosi 1,574.530 KM.
Čini se kako su klasične igre na sreću i dalje najpopularnija vrsta lutrije. U ukupnom prometu igara za 2019. godinu bilježe rast u odnosu na prethodnu godinu za 10%, a u odnosu na plan ostvareno je smanjenje prometa od 2%. U strukturi klasičnih igara najveći rast ostvarila je igra srećke s povećanjem prometa u odnosu na prethodnu godinu za 43%. Jedina igra koja je ostvarila lošiji rezultat u odnosu na plan i ostvarenje prethodne godine je igra TV tombola bingo, piše Večernji list BiH.
Ipak, najveći rast prometa u prošloj godini ostvaren je u skupini posebnih igara. Rast od 6% u odnosu na plan pokazatelj je okrenutosti igrača k brzim igrama, odnosno bržem ostvarenju dobitka. Prema postotku udjela u ukupno ostvarenom prihodu, najveći udio ostvaren je u igri preko automata, i to 59%, virtualnim igrama 10%, srećki 9%...
Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...