Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prvi put u povijesti održat će sjednicu u Mostaru, i to u trenutku kada se očekuje konačni rasplet unutar vladajuće koalicije, koja je u teškoj krizi, piše Večernji list BiH.
Prema pozivu iz Vijeća ministara koji je službeno proslijeđen članovima, sjednica će se održati u četvrtak, 4. srpnja, u zgradi institucija Bosne i Hercegovine u Mostaru koja se nalazi u Ulici kneza Domagoja, odmah uz zgradu središnjice HDZ-a BiH. Zbog privremenog preseljenja u Mostar u tijeku su brojne tehničke pripreme, od računalne podrške do toga da treba osigurati snimanje, što je uobičajeno na svakoj sjednici državne Vlade. No, još će važniji biti sadržaj, odnosno potencijalni sadržaj oduka Vijeća ministara BiH, a što, prije svega, ovisi o tome hoće li se postići definitivni dogovor o mogućnosti pristupa sredstvima iz Plana rasta Europske unije, uz povezano pitanje donošenja proračuna institucija Bosne i Hercegovine za 2024. No, do toga neće doći ne bude li dogovora političkih lidera, koji također zasjedaju u Mostaru. Zbog čega bi simbolično, ali i stvarno Mostar mogao biti prekretnica u odnosima između partnera na vlasti koji su mjesecima napeti, ali i cijele zemlje, napose njezine europske perspektive.
Plan rasta
Uvjet za to je bolje razumijevanje, ali i manje miješanja sa strane. Ponajprije stranih diplomata. Pa ipak, prvu zapreku za tri strane predstavljaju koeficijenti za raspodjelu zamrznutih sredstava za pojedine entitete. Radi se o sredstvima Regulatorne agencije za komunikacije, zatim novcu prikupljenom od trošarina za gorivo i autoceste. A oko čega nema političkog, ministarskog ni stručnog dogovora za koji su zaduženi stručnjaci iz Upravnoga odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Nije isključeno ni da se državni proračun pojavi kao jedna od točaka sjednice sazvane za četvrtak, iako formalno nije predložen jer još nema prethodnog političkog dogovora. A proračun za ovu godinu trebao bi iznositi 1,3 milijarde maraka, što je odavno dogovoreno, no nisu prethodni uvjeti. Donošenje toga temeljnog dokumenta uvjet je kako bi Europska komisija otvorila svoj fond namijenjen Bosni i Hercegovini u iznosu od 1,085 milijardi eura. U slučaju da usuglase prijepore, BiH se otvara prostor korištenja europskoga novca u idućih nekoliko godina. Cilj Plana rasta je jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije. Svrha mu je približiti zemlje zapadnog Balkana članstvu u EU tako što će unaprijed ponuditi neke od pogodnosti. Cilj je potaknuti gospodarski rast i ubrzati socioekonomsku promjenu u regiji, što je posebno značajno za Bosnu i Hercegovinu kojoj se stvara i mogućnost otvaranja pregovora s Europskom unijom već u listopadu ove godine za vrijeme predsjedanja Mađarske. Najvažniji iskoraci očekuju se iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojemu je na čelu Borjana Krišto, iz tijela koje je do sada bilo generator reformi. I dok na predstojećoj sjednici nešto važnije teme ovise o političkome dogovoru, valja reći kako je usuglašeno razmatranje nacrta sporazuma o grantu “Projekt za jačanje nadzora nad javnim poduzećima u Bosni i Hercegovini” između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj te Međunarodne asocijacije za razvoj, djelujući kao administrator Višedonatorskog krovnog povjereničkog fonda za financijsko upravljanje, s osnovama za zaključivanje navedenog sporazuma.
Izvješća i informacije
Uz to, na dnevnome redu je nacrt odluke o ratificiranju sporazuma o financiranju za Interreg IV IPA program za Dunavsku regiju za razdoblje 2021. - 2027. godine između Europske unije, Bosne i Hercegovine i Mađarske, kao i nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine za IPA III program prekogranične suradnje “Srbija - BiH” za razdoblje 2021. - 2027. godine. Ministri će razmatrati i prijedlog odluke o imenovanju dopredsjedatelja i članova Zajedničkog povjerenstva za praćenje provođenja ugovora između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o europskom partnerstvu, čiji je predlagač Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Na sjednici u Mostaru na dnevnom redu je prijedlog odluke o osnivanju međuresorne radne skupine za praćenje provedbe dokumenta “Sigurnosna politika BiH” te prijedlog odluke o uvrštavanju fizičke osobe na listu označenih osoba prema kojima će se primjenjivati restriktivne mjere, ali i prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o dodatku na plaću državnim službenicima u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine. Još je nekoliko informacija i izvješća na dnevnome redu sjednice Vijeća ministara BiH, poput GRECO-ovih preporuka, migracijski profil BiH za 2023. godinu te izvješće o realizaciji akcijskog plana za provedbu strategije za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH. •
