Prvih je sedam ukazanja Blažene Djevice Marije djeci u Međugorju autentično! Objavio je to jučer ugledni talijanski novinar i vatikanist Andrea Tornielli na svojem blogu Vatican Insider i to dva dana nakon silnih turbulencija vezanih za međugorski fenomen, koje su uslijedile nakon povratka pape Franje iz Fatime i njegovih izjava u zrakoplovu na letu prema Rimu.
Nisu odustajali
Tornielli, inače poznat po najboljim informacijama iz Vatikana, očito je dobio uvid u rezultate Komisije za Međugorje koju je predvodio kardinal Camillo Ruini i dao je presjek rada toga povjerenstva, koje je 2010. godine osnovao papa Benedikt XVI. povjerivši mu vodstvo.
Komisija je, kako piše Tornielli, dala pozitivno mišljenje o autentičnosti prvih ukazanja između 24. lipnja i 3. srpnja 1981. godine, tj. članovi komisije izjasnili su se s 13 glasova za priznanje nadnaravnosti ukazanja u tome razdoblju, dok je jedan član bio protiv, a drugi suzdržan. Komisija je također, kako navodi, utvrdila da su mladi vidioci bili psihički zdravi te da su bili iznenađeni time što im se dogodilo i da nisu bili pod utjecajem franjevaca iz župe ili bilo čega drugoga iz svoje okoline. Također, bez obzira na to što ih je policija privodila i istraživala, nisu odustajali od svojih iskaza, čak ni pod prijetnjom smrću.
Povjerenstvo je, također, odbacilo tezu demonskog podrijetla ukazanja, piše Andrea Tornielli. Međutim, komisija je svoj nalaz o ukazanjima podijelila u dva dijela pa Tornielli govori o „drugoj fazi ukazanja“, onoj nakon 3. srpnja 1981. godine, koja se stavlja pod veo sumnje.
Odnosno, komisija ga smješta u kontekst sukoba mjesnog biskupa i franjevaca te činjenicu da su ukazanja unaprijed najavljena i programirana pojedinačno za svakog vidioca. Vizije su se nastavile unatoč tome što su djeca najavila da će završiti i to se nikad nije dogodilo.
A tu je pitanje „tajni“, pomalo apokaliptičnog sadržaja, koje su vidioci objavili da su dobili u ukazanjima – piše Tornielli dodajući da je u tome drugom dijelu komisija glasala u dva koraka.
Prvi je obuhvatio duhovne plodove Međugorja stavljajući po strani ponašanje vidjelaca. Tu je šest članova komisije reklo da postoje pozitivni rezultati, sedam članova da su mješoviti s pozitivnim učincima, a troje da postoje mješoviti pozitivni i negativni učinci.
U drugome krugu glasanja članovi povjerenstva u obzir su uzeli i ponašanje vidjelaca pa je 12 članova komisije reklo da se ne mogu izjasniti, dok je dvoje članova glasalo protiv toga da se ukazanja proglase autentičnima.
Također, povjerenstvo je konstatiralo činjenicu da vidioci nisu imali intenzivniju duhovnu pratnju, kao i to da već dugo vremena ne djeluju kao skupina, nego odvojeno svaki za sebe.
Stoga je, kako piše Tornielli, Ruinijeva komisija zaključila i predložila papi da ukine zabranu organiziranih hodočašća u Međugorje jer, kao što je poznato, svećenici ne smiju organizirati hodočašća u Međugorje, nego samo biti u duhovnoj pratnji. Također, povjerenstvo je predložilo da župa Međugorje prijeđe pod izravan nadzor Svete Stolice i da postane tzv. pontifikalno svetište.
O svemu tome upravo je Večernji list pisao u nekoliko navrata, kao i o tome da postoje snažni otpori u Kongregaciji za nauk vjere, što potvrđuje i vatikanist Tornielli. – Ta se odluka temelji na pastoralnim razlozima i brizi za milijune hodočasnika, ali i izbjegavanje formiranja „paralelne crkve“ te transparentnosti vezane za ekonomska pitanja. Ali to sve ne bi značilo priznanje nadnaravne naravi ukazanja – kaže Tornielli.
Ohrabrujuće vijesti
Kongregacija za nauk vjere, koju vodi kardinal Gerhard Müller, koji je otvoreno protiv međugorskog fenomena, izrazila je sumnju prema Ruinijevu izvješću pa je, kako piše Tornielli, na mjesečni susret „Feria Quarta“ pozvan i kardinal Ruini. Svi članovi Feria Quarte, prema njegovu pisanju, dobili su tekst povjerenstva, ali i dodatne materijale Kongregacije za nauk vjere.
No, premda su zamoljeni da daju svoje mišljenje, papa Franjo nije želio da se Ruinijevo izvješće stavlja na dražbu, kako je i rekao u zrakoplovu na povratku iz Fatime, pa je odlučio da se izvješća pošalju izravno njemu. Nakon toga odlučio je povjeriti mandat, piše Tornielli, svome posebnom izaslaniku u Međugorje varšavsko-krakovskom nadbiskupu mons. Henryku Hoseru, koji dobro poznaje pastoralne prilike, kako bi predložio pastoralne inicijative za budućnost.
Kako doznajemo u Međugorju, mons. Hoser najavio je svoj dolazak ponovno u svibnju, nakon što je boravio u Međugorju prije mjesec i pol, ali ga nije ponovno potvrdio. Tako se još ne zna hoće li u Međugorje doći krajem svibnja ili početkom lipnja. U Međugorju drže da je mons.
Hoser dobio odličan uvid u sva zbivanja i da je već nakon svojega prvog boravka mogao steći dojam što Međugorju treba za poboljšanje pastoralnoga rada. I sam je Hoser na konferenciji za novinare rekao da je potreban, primjerice, veći broj ispovjednika, kao i onih stalnih na stranim jezicima te da treba razmišljati i o proširenju međugorskog svetišta.
Što su sve, dakako, optimistične vijesti kako za tamošnje franjevce koji služe međugorskoj župi tako i za hodočasnike, koji su nakon Hoserova posjeta počeli dolaziti u osjetno većem broju.
