Kroz prijemnu ambulantu u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Sarajevske županije u 24 sata prođe između 250 i 300 pacijenata s raznim tegobama, od stomačnih problema, alergijskih reakcija, povišenog tlaka, infarkta srca, moždanih udara, kostobolje..., kaže dr. Mirsad Hošić, specijalist urgentne medicine.
I dalje je veliki broj građana koji dolaze zbog ujeda krpelja.
- Jako veliki broj ljudi je s ujedima krpelja i umjesto da odu u ambulantu kojoj pripadaju po mjestu stanovanja, dolaze nama. Svatko ttko uoči krpelja na tijelu ima 36 sati roka dok se ne razvije lokalna, a potom sistemska infekcija. Ukloniti ga možete i sami, a potom promatrati mjesto ujeda i ukoliko se pojavi crvenilo i točkice, treba otići liječniku koji će propisati antibiotike. No napomenuo bih da svaki krpelj ne nosi bakteriju Borreliom burgdoferi koja uzrokuje Lajmsku bolest. Međutim, ljudi traže po internetu gdje zaista mogu naći svašta, pa u strahu dolaze u velikom broju i često prave bespotrebne gužve – navodi Hošić, piše Faktor.
Povećan broj je i građana sa stomačnim tegobama koje prate povraćanje i proljev.
- To traje u posljednjih 15 dana, a veliki je broj i djece sa istim simptomima. To smo i očekivali u ovom razdoblju, a razlog je što ljudi ne vode dovoljno računa o osobnoj, higijeni gdje borave, ali i higijeni namirnica koje konzumiraju. Stalno ističemo kako je zaista važno pod mlazom vode dobro oprati voće i povrće koje se konzumira. Jako je puno enteroviroza, a izaziva ih vrsta virusa koji imaju imaju afinitet prema našem gastrointestinalnom sustavu. Oni izazivaju iritaciju i enterokolitise i povraćanje. Savjet je simptomatska terapija i hidriranje pacijenta – dodaje Hošić.
Iako je polenizacija završena, puno je kaže Hošić, i osoba s alergijskim reakcijama, a tu su i kronični bolesnici, najčešće s povišenim krvnim tlakom astmom koji obično dolaze u večernjim satima.
Zbog izrazito visokih temperatura i mogućnošću pojave toplinskih valova, koje meteorolozi najavljuju u narednom razdoblju, važno je povesti računa o zdravlju.
- Svi se trebaju pričuvati, oni sa zdravstvenim tegobama svakako, ali i zdrave osobe. Prvo što bih savjetovao jeste, ako nije neophodno, ne izlaziti vani od 11 do 17 sati. Odjenuti svijetlu odjeću prirodnih materijala (pamuk, lan, svila), a glavu i oči zaštititi šeširom i sunčanim naočalama. Onima koji su na godišnjem odmoru, a u gradu su, savjetujem da u tom vremenu odu do obližnjih planina jer je u prirodi ipak svježije. Vrlo je važno stalno se hidrirati jer su naši krvni sudovi osjetljivi na toplinu. Najbolje je čistom izvorskom vodom, a izbjegavati gazirana pića. U prehranu uvrstiti laganiju hranu, a prednost dati svježem voću i povrću, odnosno salatama i supama pripremljenim od tih plodova – objašnjava Hošić.
Sunčanica se pojavljuje kao posljedica dugotrajnog izlaganja suncu, a najosjetljivije područje je potiljak. Da je nekoga pogodila sunčanica, prepoznat ćete, kažu liječnici po suhoj koži, jakom crvenilu lica, povišenoj tjelesnoj temperaturi, glavobolji, smušenosti, vrtoglavici, mučnini i osjetljivosti na svjetlo.
Boravite li predugo na suncu i ne nadoknađujete na odgovarajući način vodu i sol koje gubite obilnim znojenjem, dehidrirat ćete i vrlo vjerojatno se dovesti u stanje toplinske slabosti ili iscrpljenosti.
Kao i kod sunčanice, ovo stanje prate vrtoglavica, smušenost, glavobolja i mučnina, a osoba koja pati od toplinske slabosti može i povraćati, biti malaksala, bez apetita, ali jako žedna. Stanje prati i jaka oznojenost, koža je blijeda, vlažna i ljepljiva, tjelesna temperatura normalna ili lagano povišena, a osoba može osjećati grčeve u rukama, nogama ili trbuhu. Disanje i rad srca su ubrzani, a moguć je i gubitak svijesti. Kod djece se može javiti i pospanost.
Na pitanje kako pružiti prvu pomoć osobi koja je doživjela toplinski udar, Hošić odgovara kako takvu osobu treba smjestiti u hladnu prostoriju, davati joj hladnu juhu i dosta obične izvorske vode.
- Usljed intenzivnog povraćanja takvim osobama potrebna je parainteralna nadoknada tekućine u ambulanti obiteljske medicine ili u Hitnoj pomoći – kazao je Hošić.
