Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru jučer je završen dvodnevni međunarodni znanstveni skup “Povijesno naslijeđe hercega Stjepana Vukčića Kosače” i obilježavanje 550. godišnjice od njegove smrti. Ovaj međunarodni skup koji je organizirao Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest imao je cilj baciti novo svjetlo na razdoblje vladavine čovjeka po kojem je Hercegovina dobila ime, piše Večernji list BiH.
Zanimljive teme i predavači
Tijekom dva dana održavanja ove konferencije, istaknuti znanstvenici iz BiH, ali i inozemstva u kratkim crtama obrazložili su svoja istraživanja, dok su svoje radove priložili, a oni će biti tiskani u znanstvenom zborniku.
Predavanje o temi Crkvine u Veseloj kod Bugojna posebice je izazvalo burne rasprave među sudionicima ovog međunarodnog znanstvenoga skupa.
Zanimljiva priča je ona Huseina Smajića, bugojanskog poduzetnika, koji je sasvim slučajno otkrio ostatke crkve što je izgubljena na njegovoj zemlji čekala gotovo punih šest stoljeća da je netko pronađe. U zemlji gdje su se donedavno vjerski objekti nemilice rušili, pojavio se čovjek koji želi graditi. Zanimljivo je kako je Smajić spreman darovati zemlju nadbiskupiji, a da stvari budu još neobičnije, spreman je i financijski pomoći izgradnju crkve. Njegova ideja stigla je do Vatikana i pape Franje, a Lupiga je otišla u Bugojno vidjeti o čemu je ovdje riječ.
Prema istraživanju o ovoj iskopini, vjerojatno su franjevci u Velikoj Straži imali svoju crkvu i samostan koji su razoreni tijekom osmanskih nasrtanja na samo središte Bosanskog kraljevstva u prvoj polovici 15. stoljeća.
“To nam je važno zato što imamo mogućnost u okviru naših studija istraživati, izlaziti i objavljivati. S druge strane, važno nam je da mi bez imalo skromnosti želimo biti vođe u ovom dijelu BiH, kada su u pitanju ona znanstvena područja i grane koje se na Filozofskom fakultetu izučavaju, a danas ih ima osamnaest”, kazao je dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Zoran Tomić.
Povjesničar Ivo Lučić s Hrvatskoga instituta za povijest naglasio je kako je Stjepan Vukčić Kosača jako važna osoba za današnji hrvatski identitet.
Nema konačne istine
“Nakon ovoga skupa nam je mnogo jasnije tko je bio Stjepan Vukčić Kosača. Zbog ograničenih izvora i drugih resursa, nikada nećemo imati apsolutnu i konačnu istinu, ali će ovo istraživanje svakako biti korak naprijed u sagledavanju naše povijesti.
Ovo nije prvi, a vjerujem ni posljednji znanstveni skup o ovoj temi. Tijekom ovog znanstvenog skupa smo mogli čuti mnogo zanimljivih predavanja, ali i stajališta pojedinih znanstvenika. Vidjeli ste i kako je bilo različitih pogleda. To su mišljenja i istraživanja pojedinaca, ali svaki od njih je na svoj način zanimljiv. Nakon ovoga slijedi i zbornik radova koji će biti dostupan ljudima koje zanima ova tema, rekao je dr .Ivo Lučić. Nakon završenog skupa, vodila se zanimljiva rasprava u kojoj su dominirali različiti pogledi na povijesna događanja.
