Cjepivo protiv raka kreće u ispitivanje na ljudima. Znanstvenici na Sveučilištu Stanford razvili su cjepivo koje uništava sve tumorske stanice u tijelu.
Personalizirana medicina
Dobili su zapanjujuće rezultate na miševima. Kako su objavili na sveučilišnoj stranici, ubrizgavanje cjepiva na jedan tumor uzrokovalo je povlačenje oba tumora u tijelu, dakle i onog netretiranog. Izliječeno je 87 od 90 miševa, a iako se rak ponovio kod tri miša, povukao se nakon ponovljenog tretmana. Riječ je o tumorima limfoma, dojke, debelog crijeva i melanoma. Istraživači vjeruju da lokalna primjena vrlo malih količina dvaju agensa može poslužiti kao brza i relativno jeftina terapija raka koja vjerojatno neće uzrokovati štetne nuspojave. “Ovaj pristup zaobilazi potrebu da se identificiraju imunosni ciljevi specifični za tumore i ne zahtijeva veliko aktiviranje imunosustava ili prilagodbu imunosnih stanica pacijenta”, izjavio je onkolog prof. Ronald Levy, voditelj istraživanja, čiji je laboratorij otkrio jednu od prvih antitumorskih terapija, rituksimab.
Otkriće je važno, obećavajuće, no još dulje vrijeme radit će se na razrađivanju i uvođenju ove metode, vjeruje doc. dr. Vesna Ramljak, pročelnica Kliničke jedinice za citologiju u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice.
– Naravno, potrebna su daljnja istraživanja i veće studije koje će potvrditi vjerodostojnost i efikasnost ove metode, tim više što je riječ o lokalnoj primjeni na sam tumor bez oštećenja ostalih tkiva, što je neizmjerno važno kod primjene standardne kemoterapije. Smatram da je budućnost medicine u personaliziranju medicine, što znači da bi svaki pacijent trebao imati individualizirani pristup u liječenju – ističe.
Dalek je put od miša do rutinske kliničke primjene u bolesnika, podsjeća i prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Dalek put od miševa do ljudi
– U imunoterapiji je posljednjih godina postignut značajan napredak, ispituju se različite metode, neki su lijekovi već i u primjeni, a ovo je još jedan korak u razvoju. Osnovni je problem te metode da podrazumijeva prisustvo limfocita u tumoru, što nije uvijek slučaj, neki su tumori nisko imunogenični. Dakle, nije riječ ni o kakvom revolucionarnom otkriću, ali Stanford je respektabilna institucija i ovo je istraživanje još jedan važan korak u razvoju terapijskih opcija – zaključuje prof. Pleština.
