Bosna i Hercegovina bi, prema procjenama ekonomista, u bliskoj budućnosti mogla ući u recesiju što bi se prema njihovom mišljenju svakako negativno odrazilo i na kamatne stope koje plaćaju bh. građani.
“Budući da u našoj zemlji preovladavaju krediti s promjenjivom kamatom, izloženost kućanstava riziku promjene kamatnih stopa nije zanemariva”, na to su u svojim izvješćima za prošlu godinu upozorile međunarodne, ali i domaće financijske institucije, piše Radiosarajevo.ba.
Opasnosti za našu zemlju se kriju u sporom formiranju vlasti, nedostatku mjera koje bi pomogle opstanak gospodarstva i lekcijama koje nismo naučili iz svjetske ekonomske krize iz 2008. godine.
Ipak prvenstveno se predviđanja crnog recesivnog scenarija za Bosnu i Hercegovinu dolaze zbog vrlo skromnih rezultata razvijenih ekonomskih velesila Europske unije. Na prvi pogled to možda i nema veze s BiH, ali u stvarnosti itekako ima jer ekonomija naše države je bazirana na izvozu robe na strana tržišta poput Njemačke, Italije ili Turske.
Ekonomist Admir Čavalić kazao je da, uzimajući u obzir da ekonomija Njemačke obuhvaća gotovo trećinu ekonomije Eurozone, jasno je da bilo kakav poremećaj u toj zemlji vodi ka negativnim posljedicama za ostatak Europe.
“Konkretan problem usporavanja ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj je vezan za industrijski sektor, dok ostatak ekonomije normalno funkcionira (što daje dozu optimizma u vezi budućih događaja i potencijala recesije). Shodno navedenome, još uvijek je nejasno u kojem će se pravcu kretati Njemačka i hoće li to imati posljedice po ostatak Europe, odnosno Bosnu i Hercegovinu”, smara Čavalić.
Dodaje da naša zemlja predstavlja relativno malo tržište, ovisno o ekonomskom rastu europskih zemalja, a sada osobito Njemačke, Italije i Turske koje su u fokusu zbog nižih stopa ekonomskog rasta od očekivanih.
“Riječ je o tri zemlje koje spadaju u 10 najvećih vanjskotrgovinskih partnera naše zemlje, pa shodno tome moguće je očekivati određene posljedice po domaći izvoz. Svejedno, ovo se možda i ‘zaobiđe’ (u slučaju najgoreg scenarija) i to kroz rast domaće potrošnje i otvaranje novih tržišta za naše proizvode”, pojasnio je Čavalić.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina kao mala zemlja, nema odgovarajućih mehanizama zaštite i u tom smislu se samo može “prepustiti” ekonomskim strujama.
“Zbog toga na dugi rok moramo diverzificirati izvoz, a kako bi manje ovisili od jedne zemlje”, naglasio je Čavalić.
