Kormorani, gosti svih većih bh. rijeka i jezera od listopada do travnja, nisu štetočine, kakvo je mišljenje zastupljeno kod većine ljudi, smatraju ornitolozi. No, ljubitelji ribolova i oni koji gospodare nekim vodenim tokovima ne dijele takvo mišljenje. Oni, naime, tvrde kako kormorani uništavaju riblji fond i da se tome treba stati na kraj.
Uključiti struku
Zbog pogrešnog mišljenja da su kormorani uzrok smanjenja ribljeg fonda, tvrde ornitolozi, ta vrsta je dovedena do istrebljenja te je u BiH morala biti zaštićena zakonom. Kormorani pojedu ribe koliko im je dovoljno za preživjeti, a ako dođe do smanjenja ribljeg fonda, otići će na drugo mjesto. Istina je, navode, da se hrane isključivo ribom, zbog čega i borave u blizini rijeka, te da je dnevna potreba odraslog kormorana za ribom oko 500 g, ali, tvrde da je jedini faktor koji uništava riblji fond čovjek. - U taj problem mora se uključiti struka, treba službeno reći kako su kormorani problem i trebaju se napraviti ozbiljna istraživanja na području BiH. Kormorani smetaju ribolovcima, ali ribe su im prirodna hrana i moraju se njima hraniti jer ne mogu drugačije opstati - rekao je za klix.ba ihtiolog Pavle Spasojević i dodao da su za procjenu brojnosti kormorana zaduženi i institucije i struka, dakle ribolovci, nadležna ministarstva, ekolozi i ornitolozi. Naglašava da je uništavanje prirodnih staništa kormorana dovelo do pojave da ove ptice, bar što se tiče Hercegovine, utječu na smanjenje ribljeg fonda. Kormoran ne lovi najzdraviju ribu, on se hrani slabom, bolesnom ili oštećenom ribom i Spasojević objašnjava da je njegova uloga u prirodi u tome da čisti tu ribu te da se ne može govoriti i o šteti koju kormoran nanosi ribljem fondu jer je problem puno složeniji nego što se prikazuje u medijima.
Masovni odstrel
Iz Ornitološkog društva “Naše ptice” kazali su za Klix kako ne negiraju da kormorani čine štetu, ali da nije dopušteno njihovo ubijanje. Unatoč tome, vrši se masovni odstrel, posebno na rijeci Savi, Drini i Neretvi. Smatraju da će se, ako ribari ne budu poribljavali rijeke, broj kormorana formirati spram prirodnoj populaciji riba, a upozorili su i na pozitivnu ulogu kormorana koji se hrane ekonomski neznačajnim vrstama i jedu bolesne i ranjive jedinke ribe. - Država ne djeluje tako da se ublažava šteta koja se načini jer država, štiteći bioraznolikost, nadoknađuje i štete koje nastaju, ali one se nadoknade tako da struka izađe i procijeni ih, a ne da pojedinci određuju kolika je. Svake zime brojimo ptice i znamo koliko je kormorana na kojoj lokaciji. To ne rade ribolovne udruge, one navode iznose koji su bajkoviti - kazali su. Na tvrdnju da se kormorani hrane i endemskim vrstama ribe, kažu da je upravo to “borba” - tko ima veće pravo na neku rijeku - ribolovci ili ptice jer tu endemsku vrstu hvataju i ribari. Ornitološko društvo svake godine broji 1100 jedinki malog kormorana u koloniji na Hutovu blatu, gdje se gnijezde, ali odatle idu prema delti Neretve i nekim mjestima u RH te ih zimi ostaje 300 ili 400.•
