Stav Svete Stolice o Međugorju i jučer je bio glavna tema razgovora, napose među Hrvatima katolicima koji 43 godine čekaju na određenu potvrdu je li ispravan smjer kojim ide to svjetski poznato hodočasničko mjesto u svojoj ukupnosti ili je pak riječ o herezi, piše Večernji list BiH.
Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić objasnio je sadržaj note Dikasterija za nauk vjere Svete Stolice i svoj dekret o fenomenu Međugorja navodeći da potvrda odluke “nihil obstat” (nema zapreke) zapravo govori o pravome smjeru, prepoznatim pozitivnim plodovima. No, za eventualnu odluku, potvrdu, priznanje nadnaravnosti očito će se morati još dugo čekati. Ako se Sveta Stolica odluči za nju. Naime, prema sadržaju smjernica o nadnaravnim događajima koje su donesene u svibnju samo Sveti Otac može donijeti eventualni pravorijek o nadnaravnosti ukazanja Gospe u Međugorju. A tamošnji fenomen Crkva će nastaviti budno motriti.
Očekuje Papu u Hercegovini
- Jasno je iz ovih normi koje su u svibnju objavljene da o autentičnosti odnosno nadnaravnosti nekog ukazanja sam Papa treba donijeti odluku. Međutim, ovdje je i kod samog naslova jasno da je riječ o duhovnom iskustvu. Znači, vrednuju se plodovi. Razlikuje se pastoralno od nadnaravnog. Ovdje je riječ o onome što se do sada postiglo i što se u Međugorju živjelo. Uz sve upitnike i nejasnoće koje je jučer spomenuo kardinal Víctor Manuel Fernández. Možemo samo licitirati uopće hoće li i kada biti nekakve izjave u tom smislu. Mislim da je ovo vjernicima dovoljan znak i jasnoća te, ako želite, da se trebamo osloboditi pritiska da nam uvijek nešto nadnaravno treba biti pokazano ili se dogoditi kako bismo mi iskreno živjeli svoju vjeru. Priznati su duhovni plodovi i to je ono na što je stavljen fokus u ovoj noti. Iz dekreta, koji je temeljen na normama, također je jasno da se ti duhovni plodovi cijene. Odnosno ono što je do sada postignuto u Međugorju. To su važni naglasci koji bi za svakog dobronamjernog vjernika trebali biti jasni - rekao je jučer biskup Palić na konferenciji na koju su stigli deseci novinara i TV snimatelja. A prenošena je i na YouTubeu. Na upit je li moguće razdvojiti plodove Međugorja od njegova izvorišta, a to su tvrdnje šestero vidjelaca da im se ukazuje Gospa, zbog čega u to mjesto dolaze milijuni vjernika, biskup Palić je ponudio odgovor da je Crkva prepoznala “dobro i pozitivno”. - Iskreno, ne znam što je u temeljima štovanja (Gospe) u Mariji Bistrici, u Sinju znamo, Trsatskog pretpostavljamo. Što će za 200 godina nakon mene i vas netko reći o ovome vremenu, teško je nama iz ove perspektive govoriti. U cijeloj situaciji je bitno i u tome se ogleda mudrost Crkve, koja je majka i učiteljica, da se nastoji prepoznati u nekom fenomenu nešto dobro i pozitivno što može pomoći životu vjernika. Da svoje kršćansko opredjeljenje žive iskreno od svega onoga što prati taj određeni fenomen.
Brojna obraćenja
Ako bismo išli secirati cjelovitost poruka, onda ne bismo još za 43 godine donijeli neku odluku - dodao je mostarsko-duvanjski ordinarij. Potvrdio je kako je ova biskupija kojoj je na čelu imala posebnu pozornost papa i Dikasterija Svete Stolice, ne samo vezano uz međugorski fenomen. Rekao je kako bi ga radovao posjet pape Franje ovoj biskupiji koju jedino Sveti Otac do sada nije pohodio. - Bili bismo sretni da Papa ponovno posjeti BiH. Gdje će on doći, to je pitanje organizacije i zdravstvenoga stanja samog Svetog Oca. Ja bih, kao biskup, bio sretan da Papa posjeti moju biskupiju bilo gdje. Pa i unatoč svim onim obvezama, ali i zahtjevima takve organizacije - rekao je Palić. Podržao je i napore svojih prethodnika biskupa Pavla Žanića i Ratka Perića koji su, kako kaže, učinili da se “ne dogode neke neželjene stvari na tome prostoru”. U noti o duhovnom iskustvu vezanom uz Međugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere, a potvrdio papa Franjo, navodi se da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”. Pa, ipak, prepoznaje se vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju jer su se “dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci”. Dodaje se kako su mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta hodočašća iz cijeloga svijeta. “Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere u skladu s tradicijom Crkve”. Dogodila su se “brojna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”. Zabilježena su i ozdravljenja. Najavio je kako će s apostolskim vizitatorom za Međugorje nadbiskup Aldom Cavallijem nastaviti motriti fenomen u mjestu u koje dolaze milijuni vjernika. To je navedeno i na konferenciji za novinare u Vatikanu. Prije pandemije oko tri milijuna hodočasnika godišnje dolazilo je u ovo mjesto. •
