Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt potvrdio je kako će dati još jednu prigodu čelnicima vladajućih stranaka da se dogovore oko izmjena Izbornoga zakona, a u slučaju da se to ne dogodi, intervenirat će s izmjenama koje se kolokvijalno nazivaju integritet izbornoga procesa, piše Večernji list BiH. U drugome dijelu prosinca njemački političar na čelu međunarodne uprave nad BiH najavio je da će nametnuti izmjene izbornih propisa kako bi osigurao poštene izbore u slučaju da se domaći dogovor ne postigne o tome pitanju u sljedeća tri do četiri tjedna. U intervjuu za sljedeći Obzor Večernjeg lista od subote Schmidt je istaknuo kako te izmjene moraju dati odgovore da "izbori budu pravno sigurni kako bi BiH ispunila kopenhaške kriterije" bez kojih nije moguće da ova zemlja postane članica Unije. Otkrio je kako će se do kraja tjedna okupiti vodeći političari, što je, po njegovu mišljenju, "dan D".
Optimizam postoji
- Oni još jednom žele razgovarati o tim pitanjima. Skepsa postoji kod nekih točaka u Republici Srpskoj, kod gospodina Dodika. Oni tu ne drže korak - rekao je Schmidt za Večernjak. Na upit postoji li optimizam da bi proces ipak mogao završiti pozitivno, ocijenio je kako "optimizam postoji". - Zahvalan sam za svaku odluku koju samostalno donesu - istaknuo je Christian Schmidt za Večernjak. On je tako praktički potvrdio da će o ishodu predstojećeg sastanka ovisiti i njegov redoslijed poteza. Prošloga tjedna on je najprije razgovarao s predstavnicima probošnjačke "trojke" koju čine SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka, za vikend u Mostaru s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, a jučer i sa Željkom Komšićem. Nakon susreta s Komšićem priopćeno je kako je paket integriteta izbornog procesa trenutačno najvažnije pitanje te da sva druga pitanja o izbornom procesu treba ostaviti za razdoblje nakon donošenja toga rješenja. Valja reći kako se radi o tehničkim rješenjima poput uvođenja skenera prigodom prijave birača, zatim skenera za brojanje listića te profesionaliziranje biračkih odbora kako bi se smanjio utjecaj stranaka na biračke odbore koji provode pripreme i sam izborni proces. Schmidt se susreo i s predstavnicima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), tijela koje bi, ako je vjerovati neslužbenim najavama, trebalo dobiti dodatne ovlasti. Problematično je što je trenutačni saziv SIP-a ispolitiziran. Predsjednik toga tijela Suad Arnautović u jednome je osvrtu, dok je obnašao dužnost u SIP-u, naveo kako HDZ-ov prijedlog izborne reforme predstavlja aparthejd.
Fenomen "Komšić"
Članica SIP-a Vanja Bjelica Prutina bila je savjetnica nekadašnjeg ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića dok je on bio čelnik SDS-a, a Jovan Kalaba bio je član PDP-a i predsjednik Statutarnog povjerenstva te stranke. Vodeća hrvatska stranka HDZ BiH, ali i najveći dio HNS-a BiH, inzistira na tome da se u okviru integriteta izbornog procesa uvrsti i rješavanje problema izbora nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosno fenomena Željka Komšića. Čelnik HDZ-a BiH Čović istaknuo je kako je najvažnije pitanje integriteta izbornog procesa prestanak lažnog predstavljanja Hrvata u državnome Predsjedništvu. Očito u međunarodnoj administraciji tako ne misle. Valja reći kako je (ne)uspjeh oko izborne reforme uvelike povezan i s ishodom drugih reformskih pitanja. Ponajprije Zakona o sudovima BiH u kojemu treba definirati sjedište institucije, kod Zakona o Ustavnome sudu presudan je dogovor o datumu odlaska stranih sudaca, a Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma čeka samo zato što je dio šireg paketa. To su ključni uvjeti koje je Europska komisija postavila kako bi u ožujku Europsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s BiH. Kako bi poduprli BiH, u zemlju stižu premijer RH Andrej Plenković i nizozemski kolega Mark Rutte te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
