Čini se da je politika uvjetovanja našla “plodno” tlo u Federaciji BiH pa je kao protuteža donošenju Zakona o Ustavnom sudu BiH srpskoj strani pronađena u najvećoj bošnjačkoj Stranci demokratske akcije, piše Večernji list BiH.
Naime, nedavno je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uvjetovao nastavak rada u Vijeću ministara BiH donošenjem Zakona o Ustavnom sudu BiH oko kojega su prijepori doslovno preslikani i s drugih pitanja odnosa Hrvata, Srba i Bošnjaka. - Dok god na dnevni red ne dođe Zakon o Ustavnom sudu BiH, ni jedan drugi zakon neće proći. Možda će se na Vijeću ministara BiH odlučivati o nekim mjerama ili slično, ali ni jedan zakon neće proći - istaknuo je nedavno Dodik, jasno iznoseći stav vlastite političke stranke. Nije se dugo čekalo da SDA podigne letvicu nacionalizma te radi “obrane” bošnjačkih interesa najavi kako će blokirati rad državnog Doma naroda.
Napustiti sjednicu
- To će biti sigurno na dnevnom redu na sljedećoj sjednici Doma naroda, na pretprošloj sjednici najavio je to i koalicijski partner Milorada Dodika, da će se pitanje Ustavnog suda naći na dnevnom redu i da će Vijeće ministara pripremiti izmjene i dopune tog zakona te da će ga uputiti u parlamentarnu proceduru. Mislim da će ovaj put ići prvo u Zastupnički dom pa tek onda na sjednicu Doma naroda, ali i ako prođe na Zastupničkom domu, sigurno će Klub Bošnjaka napustiti sjednicu, ne vjerujem da će cijeli klub, ali onoliko koliko je dovoljno, to jest, minimalno tri izaslanika iz Kluba Bošnjaka će je napustiti i time pokazati da je to crvena linija i mi preko toga nećemo prijeći, nećemo dopustiti izmjene Zakona o Ustavnom sudu onako kako su to zamislili Milorad Dodik i Dragan Čović. Mi smo spremni blokirati rad Doma jer je to crvena linija ispod koje mi sigurno nećemo ići - jasan je također Smajić.
Dodaje i to kako bi međunarodna zajednica sigurno bila rigoroznija i pokrenula neke konkretne stvari protiv Milorada Dodika, “ali stranke ‘trojke’ ga vješto spašavaju. Već nekoliko puta su mu pružile ruku, izvukle ga iz situacije, vratile ga u politički život, blag odgovor međunarodne zajednice Dodik može isključivo zahvaliti strankama ‘trojke’”, stava je izaslanik Smajić.
Samo prije nekoliko godina najava blokade rada državnih institucija naišla bi na oštre osude međunarodnih diplomata angažiranih u Bosni i Hercegovini, no sada je, čini se, to postalo pravilo ponašanja koje ima identičan učinak kao potezi vodeće stranke u Republici Srpskoj koju se stalno optužuje za blokadu rada države. S druge pak strane, iz Federacije BiH blokada državnih institucija nastoji se romansirati objašnjenjem kako se time zapravo štiti država BiH i interesi Bošnjaka, čime se takav stav nastoji nametnuti kao natkrovljujuće načelo.
Istodobno, svojevrsno srednje rješenje nude hrvatski dužnosnici. Tako je ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza najavio početak rada posebnog povjerenstva koje bi trebalo raditi na izradi prijedloga zakona. Prema Bunozi, radna skupina trebala bi definirati propise koji se odnose na Ustavni sud BiH, a sve u skladu s člankom VI 1. d) Ustava BiH, koja odredba propisuje mogućnost da se zakonom uredi drukčiji način izbora stranih sudaca u Ustavni sud BiH.
Prijepor preglasavanje
Uz to, mora se ispuniti obveza reforme Ustavnog suda BiH, uključujući tu i osiguranje provedbi odluka Ustavnog suda BiH, a što je jedan od 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji. Ključne razlike između dvaju zahtjeva bošnjačke s jedne te hrvatske i srpske s druge strane jest da Ustavni sud BiH, kao jedna od najvažnijih institucija, odnosno stupova države, održava njezinu suverenost. A to definitivno neće biti moguće ostvariti postojanjem sudaca stranaca u njegovu radu.
Jednako kao što je to slučaj s postojanjem visokog međunarodnog predstavnika koji predstavlja najvišu vlast u zemlji. Bošnjačke stranke, članice aktualne većine, pristale bi na odlazak stranaca, ali da pri izboru i odlučivanju biraju najmanje petero od devetero sudaca te da Bošnjaci sve odluke mogu donijeti preglasavanjem Hrvata i Srba. S druge pak strane, Hrvati inzistiraju na postojanju svojevrsne nacionalne zaštite, tako da se pri donošenju odluka u Ustavnome sudu spriječi mogućnost da o svemu suvereno odluku mogu donijeti Bošnjaci. Kada bi to bilo tako, bošnjački suci doslovno bi mogli ukinuti županije, entitete, osporiti konstitutivne narode..., što bi onda bio uvod u novi kaos i nasilje.
