Općina Stolac u samo nekoliko godina od tzv. općine slučaja došla je na korak do jedne od najperspektivnijih općina u ovom dijelu BiH. Gospodarska zona Hodovo zbog svog položaja privlačna je brojnim investitorima, a do kraja godine očekuje se otvaranje novih radnih mjesta. Načelnik općine Stolac Stjepan Bošković ističe kako ova općina ima budućnost, a realizacijom određenih projekata koji su u tijeku, poput rekonstrukcije magistralne ceste Stolac - Neum, izgradnje hotela Bregava, otvaranja bazena..., Stolac bi trebao oživjeti. Bošković govori i o razlozima zbog kojih se 70 stranih i domaćih investitora odlučilo za kupnju zemljišta u ovoj općini i gradnju solarnih polja.
• Brojne općine u FBiH su pred financijskim kolapsom. Kakvo je stanje u općini Stolac?
- Stolac, kao i svaka druga općina, ima poteškoća u funkcioniranju. Mi smo 2004. godine bili pred blokadom. Kad sam ja preuzeo dužnost načelnika 16. 11. 2004. godine mi smo bili u dugu 1,2 godišnja proračuna. Proračun je bio milijun i dvjesto tisuća, a tada zaprimljen dug bio je milijun i petsto tisuća, s tim da su vrlo brzo počeli stizati dodatni računi. Danas općina Stolac nije u dugu, ali je na granici funkcioniranja jer smo i mi jedna od općina koje vraćaju kredite koje je podigla FBiH. Kreditna sredstva od MMF-a koje trebaju vraćati i općine su nam veliki problem. Ako nam PDV na godišnjoj razini raste, a općine na godišnjoj razini dobivaju 12-15 posto manje novca, onda je jasno da se FBiH previše zadužuje, a da mi vraćamo te kredite. Na ovaj način, općinama ne ostaje dovoljno novca za normalno funkcioniranje. Iako mi trenutačno nemamo dugova, isto tako nemamo ni novca za velike projekte.
• U općinama zapadne Hercegovine posebno je naglašeno iseljavanje stanovništva od kada je RH ušla u EU. Ima li općina Stolac s tim problema?
- Ima, kao i svaka druga općina. Ulazak RH u EU je nama mač s dvije oštrice. Hrvati u BiH imaju putovnicu RH, mogu ravnopravno konkurirati za posao diljem EU. Zbog teškog stanja našeg gospodarstva, mi ne možemo osigurati svima da rade i žive od svog rada, zbog čega nam mladi ljudi odlaze. Na nama je da se borimo s tim, međutim, opet, pitanje je koliko mi na lokalnoj razini možemo napraviti po tom pitanju, ipak, o nekakvim makroekonomskim pitanjima se odlučuje na višim razinama vlasti, mi smo servis građanima za osnovne potrebe i, ako je moguće, osigurati im nekom komunalnom infrastrukturom bolji život. Sami proračuni su takvi da ne možemo imati aktivniji pristup određenim gospodarskim pitanjima i nakanama otvaranja nekih pogona u Stocu.
• Kakvi su trenutačno međunacionalni odnosi u općini Stolac?
- Kao i u svim općinama u BiH, međunacionalni odnosi su dobri, iako se pojedini mediji trude to prikazati drugačije. Primjerice, kad se govori o problemu dviju škola pod jednim krovom, uvijek se uzima Stolac kao primjer, ponekad i Čapljina. Međutim, to kod nas uopće nije problem, mi u Stocu imamo dvije škole, jedna radi po planu i programu na hrvatskom jeziku, a druga na bosanskom jeziku. Ako dođete u Stolac i pitate roditelje, oni će vam reći da je ovo sada riješenje za ono što smo imali. Međutim, u medijima se to često ističe kao loš primjer, dok se rijetko spominje da cijela središnja Bosna ima taj problem. Pa imate apsurdnu situaciju da u Stocu ili središnjoj Bosni traže da se nešto ujedini, a u Konjević Polju traže da se nešto podijeli. Imamo mi taj apsurd, ali s njim živimo već deset godina. Bitno je naglasiti da su svi ljudi koji žive u Stocu za to da svatko poštuje svoj materinski jezik, kao i za to da mi poštujemo tuđi materinski jezik te da se taj proces i dalje odvija na normalan način. Međutim, Stolac ima jedan drugi problem, a to je što mnogo ljudi koji trenutačno žive u Sarajevu su iz Stoca i vrlo su aktivni u nevladinim udrugama kao što je “Forum Bosna” ili Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika, u Ministarstvu kulture FBiH. Upravo oni bi upravljali Stocem onako kako su oni osmislili, iako već godinama ne žive u toj općini. Tako, primjerice, Zakonom o prostornom planiranju na razini FBiH proglašenjem nacionalnih spomenika i zona zaštite preko neustavnog Ministarstva prostornog uređenja donose određene odluke za gradnju u tim zonama bez znanja općine Stolac, jer im to kao taj zakon dopušta, iako je on već jednom bio proglašen na Ustavnom sudu kao neustavan. Svi mi znamo da je prostorno planiranje na razini županija i općina definirano Ustavom, međutim, FBiH je sebi za pravo dala da može upravljati njime u onim sredinama gdje nema vlast, ili misli da bi trebala imati vlast, a ne može je ostvariti demokratskim lokalnim izborima. Iz tog razloga mi imamo međunacionalnih, odnosno, prije bih ih nazvao međuinstitucionalnim problemima.
• Možete li navesti jedan konkretan primjer u kojem Vlada FBiH ulazi u ingerencije općine?
- Vlada FBiH je na jednoj od svojih sjednica donijela, po našem mišljenju, nezakonitu odluku kojom je cijeli tok rijeke Bregave dala na upravljanje navladinoj udruzi “Forum Bosna” na čelu s Rusmirom Mahmutćehajićem na korištenje na 15 godina kako bi on mogao graditi neke objekte koje bi trebao poslije prisvojiti. Gradio bi ih novcem stranih donatora. Mi smo pokrenuli sve aktivnosti da tu odluku stavimo izvan snage. Također smo na nju upozorili sve mjerodavne institucije jer žalosno je da Vlada FBiH samo jednom odlukom daje vodno dobro jednoj nevladinoj udruzi bez ikakvog javnog poziva, natječaja, vrlo netransparentno i na kraju nezakonito. Primorani smo podnijeti kaznene prijave protiv svih sudionika koji su bili u tom lancu, a njih je više.
• Kakva je suradnja s višim razinama vlasti?
- Ima segmenata gdje surađujemo, a ima i onih u kojima imamo poteškoća. Poteškoće su u birokraciji, međutim, moramo surađivati. To su razine vlasti koje se oslanjaju jedne na druge, posebice županija s kojom imamo dobre odnose. Završili smo određene projekte u suradnji sa županijom. Međutim, kada je u pitanju Vlada FBiH, u posljednje četiri godine nismo imali nikakvu suradnju, osim sporadičnih slučajeva s Ministarstvom kulture. Oni su nam uglavnom tijekom protekle četiri godine pravili probleme. Nadam se da će se s novom vlasti okrenuti nova stranica i ispraviti ono što se može ispraviti.
• Protiv Vas su pokrenute određene kaznene prijave, o čemu se konkretno radi?
- SDP je sebi uzeo za obavezu već 2012.-2013. godine da načelniku treba nešto “spakirati”. Dobio sam informaciju da će u 2014. Tužiteljstvo pokrenuti neki proces protiv mene. U travnju 2014. su pokrenuli jednu kaznenu prijavu, međutim, imam informaciju da je ona odbačena zbog nepostojanja kaznenog djela. Zadnja prijava koja se pojavila je u vezi proslave Dana općine. Nama Dan općine pada na blagdan sv. Ilije, pa su pokrenuli tužbu kako ja proslavom na taj dan dijelim narod. Iako ja ne sazivam sjednice Općinskog vijeća i ne određujem kada će biti proslava, ja sam u prvom planu kao glavni krivac, tako da sam i tu morao davati iskaze federalnom MUP-u. Nadam se da od toga nema ništa jer se radi o politički montiranoj prijavi. Međutim, to je taj problem SDP-a da on svom svojom infrastrukturom uspijeva vrlo brzo progurati te svoje tužbe. Treba reći kako je u svibnju 2007. kad je isti taj podnositelj tužbe protiv mene, Nermin Dizdar, slomio postaju križnog puta i time se javno hvalio, prijava koja je podnesena protiv njega, jer je svojim činom stvarno radio na podrivanju rasne, nacionalne i vjerske netrpeljivosti, bila odbačena.
• Otvaraju li se nova radna mjesta u ovoj općini?
- Sve što se trenutačno otvara je u privatnom sektoru. Mi, načelnici općina u regiji znamo da je jedino to način na koji možemo otvoriti jedno novo radno mjesto. U upravi, odnosno ustanovama koje se oslanjaju na općinski proračun nemamo previše prostora. Uglavnom tu nastojimo preko nekih radnih mjesta gasiti određene socijalne slučajeve preko plaće. Radna mjesta u privatnom sektoru su naša budućnost. Općina Stolac je otvorila novu gospodarsku zonu u Hodovu, gdje ulažemo u infrastrukturu, i dočekali smo da u toj gospodarskoj zoni imamo objekt u kojem radi 30 osoba. To je velika stvar, ako se prisjetimo da je Stolac prije četiri godine bio grad slučaj. Također imamo naznake da bi u ovoj gospodarskoj zoni moglo doći do otvaranja još nekih tvrtki jer blizina Stoca određenim gradilištima, kao i sama uređenost spomenute gospodarske zone, daje nam za pravo da bi, ja se nadam, u 2015. negdje oko 60 novih radnih mjesta otvorili. Posebna priča je naše solarno polje na Hodovu. Tu imamo više od 70 investitora koji su kupili zemljište i svoj novac ulažu u pokretanje solarnih elektrana. Nadamo se da će to polučiti rezultat imajući u vidu da ti investitori već sada lobiraju kako bi što prije počeli s radom.
• Spomenuli ste solarne elektrane, u nekim drugim općinama ljudi su se žalili kako imaju problema s dolaskom do dozvola za otvaranje ove vrste elektrana. Kakva je procedura u Stocu?
- Išli smo vrlo iskreno prema svim investitorima. Sve ono što općina Stolac treba osigurati, to uradimo u najkraćem roku. Sam broj od 70 ljudi koji su došli iz BiH i inozemstva i planiraju graditi, dovoljno govori. Jasno smo im rekli da možemo osigurati sve dozvole koje su u našoj ingerenciji, ipak za ono što je na višim razinama vlasti, ne možemo jamčiti. Ovdje ispada da su općine bile brže u nekim idejama koje više razine vlasti nisu zakonski mogle pratiti zbog čega dolazi do problema u birokraciji . Treba reći i kako ovih 70 investitora imaju pozitivno iskustvo u Stocu jer se nije mogao naći nitko tko će ih reketariti.
• Kako je moguće da se netko iz EU odlučio ulagati u općinu koja je donedavno imala prefiks “slučaj”?
- Vjerojatno zbog našeg iskrenog pristupa, ali i pozicije te zone. Ti investitori nisu mogli vjerovati da postoji jedna uprava koja neće zatezati birokratski u tom dijelu, čak što više, da će određene stvari raditi za njih. Znali smo da bi, ako se odlučimo na koncesije, stvorili probleme za investitore, zbog čega smo se odlučili na ovaj drugi način prodaje zemljišta. To je bio jedini način da izbjegnemo birokraciju na višim razinama i to je razlog što su ljudi došli u Stolac.
• Cijeli Stolac je jedan veliki turističku potencijal. Koliko se on koristi i može li bolje?
- Imamo velik potencijal, vrlo malo iskorišten. S JU Radimlja smo pionirski krenuli u pothvat bolje promocije naših turističkih potencijala. Naravno da mi kao uprava ili javna ustanova ne možemo to razvijati sami i treba nam pomoć privatnog sektora. Stolac je jedno veliko kulturno-povijesno nalazište s puno spomenika kulture, dvije nekropole koje će uskoro biti na UNESCO-ovoj listi. Sve predradnje smo napravili da se hotel Bregava privatizira, bazeni pređu u privatno vlasništvo i da imamo puni smještajni kapacitet koji možemo koristiti za ono što imamo u Stocu, koji je grad muzej. Prošle godine je kroz Radimlju prošlo 9000 ljudi, ove godine očekujemo minimalno 20 tisuća ljudi jer smo ojačali kapacitete ove javne ustanove u stručnom kadru, promidžbi... Nadam se da ćemo i ovaj privatni sektor podignuti kako bismo svi zajedno gradili budućnost Stoca, pa i turizmom, gdje bi naša ponuda bila naša kulturno-povijesna baština.
• Što konkretno Stocu nedostaje, jesu li to hoteli, restorani...?
- Stolac je prije rata imao jedan od najljepših hotela, a to je Bregava. On je privatiziran preko Agencije za privatizaciju naše županije, kupili su ga Makart hoteli iz Čapljine i imamo određena saznanja da se radi glavni projekt budućeg hotela koji će biti možda i ljepši od onog prije. Kroz taj hotel će biti provučena povijest Stoca. To je privatni investitor i ne možemo mi govoriti kad će početi s gradnjom, iako vjerujemo da će to biti uskoro. Nadam se da će taj hotel biti održiv jer će omogućiti i zimski turizam. Vjerujem da bi ovo ljeto i bazeni trebali biti u funkciji.
• Najavljena je rekonstrukcija magistralne ceste Stolac - Neum, što očekujete od ove prometnice?
- Tražimo da se aktivnije pristupi gradnji dionice Stolac - Neum.
Znamo da je u tijeku izrada projekta i kuda će trasa biti postavljena te da imamo potporu buduće Vlade FBiH za ovaj projekt. Ova magistralna cesta Stolac otvara, jer njome, između ostaloga, naša gospodarska zona Hodovo dobiva na važnosti. Također i Neum će izgradnjom ove ceste dobiti na važnosti. To je jedan od strateških projekata za našu općinu i nadam se da će biti jedan od prioriteta Vladi FBiH. Izgradnjom ove ceste vožnja od Stoca do Neuma će se skratiti za više od pola sata.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?