Mladi u regiji već su dulje vrijeme laka meta ekstremistima koji imaju za cilj radikalizirati ih i poslati na strana ratišta, piše Večernji list BiH. Sve ozbiljne analize pokazale su kako u mobilizaciji takvih ljudi značajnu ulogu igra i socijalna slika - to odakle dolaze, što im se nudi, što se osjećaju otuđenima, zapuštenima ili marginaliziranima u društvima u kojima žive.
Svjedočanstvo mladića
- Znao sam malo o vjeri - kazao je za Balkansku istraživačku mrežu 31-godišnji Sarajlija prisjećajući se kako se prvi put susreo s radikalnim islamom. - U srednjoj školi smo sve radili samo nismo učili - išli smo na koncerte, pušili travu i pili alkohol. Poslije srednje škole nisam odmah otišao na fakultet. Počeo sam raditi kao konobar jer više nisam mogao živjeti od džeparca koji sam dobivao od roditelja, to je bilo malo. Tamo sam upoznao djevojku koja me je uvela u svijet islama - ispričao je. Potom se pridružio selefijskom pokretu i ubrzo postao, kako kaže, “jako radikalan”. - Počeo sam postiti svakog drugog dana jer sam smatrao kako sada moram sve nadoknaditi. Pustio sam bradu, odlazio u džamiju Kralja Fahda. Mnogo braće je bilo tamo. Ja sam ih upoznao i odlazio na neke od aktivnosti koje su priređivali. Išao sam u Briješće (kod Sarajeva) u džemat na njihova predavanja - objašnjava. Većina njegove radikalne “braće” iz džemata na kraju je završila u redovima Islamske države na Bliskom istoku. Za razliku od njih, on se posvetio studiju te, nakon četiri godine, izašao iz krugova radikalnoga islama.
Nisu ispunjeni
Nekoliko nevladinih organizacija s Balkana istraživalo je zašto se mladi ljudi okreću radikalnom ekstremizmu. Rezultati pokazuju kako se većina onih koji su završili u “kandžama” ove ideologije osjeća izopćeno iz društva i misli da nema nikakvih mogućnosti za bolju budućnost. U redovima selefija u BiH bogati su rijetki. Uglavnom je riječ o mladima koji nemaju posao, roditelji su skromnih mogućnosti ili su mladići utočište s ulice našli u redovima koji su ih bili spremni prihvatiti i tretirati ih kao sebi ravne. Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku kazao je za BIRN kako ne postoji jedan konkretni čimbenik koji objašnjava zašto ljudi prihvaćaju radikalne ideje, ali smatra kako je nezaposlenost jedan od glavnih razloga. - Zemlje na Balkanu su u lošoj ekonomskoj poziciji, koja postaje sve teža, pa samim tim ni očekivanja mladih ljudi nisu ispunjena - kazao je. Objašnjava da radikalni ekstremisti iskorištavaju mlade ljude koji informacije traže online. - Internet mladima nudi razne informacije, a trebaju im brzi odgovori, tako da se oni onda vrate onima koji im nude takve odgovore. Mladi su laka meta zato što se žele osjećati sigurno i imati osjećaj da se netko brine o njima - objasnio je Petrović.
