Vodeći ljudi izaslanstva Europske unije i američkog Veleposlanstva u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i Michael Murphy danas će se susresti s predstavnicima vlasti Federacije BiH, a ovoga tjedna će, najvjerojatnije u četvrtak, okupiti i vodeće političare u Bosni i Hercegovini kako bi potaknuli prihvaćanje zakona koje je EU postavio kao prioritetne za prelazak u sljedeću fazu, odnosno početak pregovora o članstvu s Unijom, piše Večernji list BiH. Kako je jučer priopćeno iz Izaslanstva EU-a u BiH, sastanak veleposlanika EU-a i SAD-a u BiH s vlastima Federacije BiH još je jedna prilika kako bi se potvrdila posvećenost dvaju najvećih saveznika europskom putu BiH. Istaknuto je kako je dodjela kandidacijskog statusa u prosincu 2022. godine bila važna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu, ali i poticaj za novoizabrane lidere da s novim zamahom provedu reforme potrebne za pristupanje EU. Značajne reforme su, navodi se u priopćenju, nužne kako bi zemlja ispunila svih 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Međunarodna praksa
Sattler i Murphy će se prvo sastati s članovima Vlade Federacije BiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, a planiran je i politički dijalog s predstavnicima Vlade FBiH i Parlamenta FBiH tijekom kojeg će se govoriti o procesu pristupanja EU, strateškom razvoju zakonodavstva i politike, kao i o programiranju i financiranju uz potporu EU-a i SAD-a, najavili su iz EU-a. Među zakonima, koji su ponajprije tehničke prirode, a u BiH su dobili i tešku političku dimenziju, je i Zakon o javnim nabavama, što je ispunjeno prošle godine, zatim Zakon o sukobu interesa, Zakon o sudovima BiH te će očito na doradu morati ići i nedavno usuglašeni nacrt Zakona o VSTV-u. Jedno od najtežih pitanja bit će izmjene Zakona o sudovima jer predviđa uspostavu institucije višeg suda BiH koji bi pak preispitivao presude koje sada u prvom i drugom stupnju donosi Sud Bosne i Hercegovine, što je neprirodna i prilično prijeporna praksa. Nacrt Zakona o sudovima BiH sastavljen je u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, stručnjaka zemalja sudionica seminara o strukturnom dijalogu o pravosuđu. Pravo na žalbu u kaznenom postupku jedno je od temeljnih ljudskih prava propisanih zakonima, ustavom, konvencijama. Cjelokupan postupak po redovitim pravnim lijekovima, pa i rasprava pred drugostupanjskim sudom primarno je postupak po žalbi, ispitivanje njezine osnovanosti i donošenje odluke po žalbi. Zbog toga je pravo na žalbu u kaznenom postupku zajamčeno u državnom i međunarodnom kaznenom pravu te predstavlja središnje pravo subjekata žalbe na pobijanje svih nepravilnih i nezakonitih presuda donesenih pred prvostupanjskim sudom. Europska komisija ranije je u Mišljenju o BiH upozorila kako država treba usvojiti novi Zakon o sudovima BiH kako bi se postigla veća pravna sigurnost i poboljšalo funkcioniranje pravosuđa, posebice u borbi protiv teškog kriminala. Važno je pitanje razjašnjenje stvarne nadležnosti sudova za posebno teška kaznena djela. U ranije sastavljenom nacrtu dokumenta sjedište Suda BiH je u Sarajevu, dok je kao sjedište višeg suda naveden Mostar. No, doznaje se kako se kao ustupak srpskoj strani planira predložiti da sjedište toga višeg suda bude u Istočnom Sarajevu. Ta sudska instancija odlučivala bi i o žalbama protiv odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH te u postupcima zbog sukoba interesa. Rješavala bi i sukob nadležnosti između sudova iz različitih entiteta, između sudova entiteta i Distrikta Brčko te između Suda i bilo kojeg drugog suda, protiv koje odluke nije dopuštena žalba, što srpskoj strani nije prihvatljivo. Uostalom, kao ni činjenica da se na razini države uspostavi još jedna institucija. Pa čak i unatoč tome što je mnogo bolja praksa za sve građane da postoje dva suda koja odlučuju u različitom stupnju postupanja. Nacrtom dokumenta Višem sudu se daju ovlasti rješavati prijenos nadležnosti sa Suda na drugi sud u entitetu ili Distriktu Brčko, kao i nadležnosti sa sudova Distrikta Brčko te odlučuje o prijenosu nadležnosti sa sudova jednog entiteta na sud drugog entiteta ili Sud BiH. Takvi prijedlozi, po svemu sudeći, neće dobiti potporu iz Republike Srpske u kojoj se političari doslovno natječu koji će više osporavati institucije BiH, odnosno jačati vlastiti entitet prema odredbama koje su im dodijeljene Daytonskim mirovnim sporazumom.
Imovina sudaca i tužitelja
Sa Zakonom o sudovima BiH godinama traju pokušaji da se izmijeni Zakon o sukobu interesa BiH koji je davno donesen, no u međuvremenu je otkriveno kako postoji mnogo prostora za zloupotrebe. Novi prijedlog dokumenta izrađen je uz pomoć Misije OESS-a u BiH te Transparency Internationala. Ovaj dokument je, međutim, u Parlamentarnu skupštinu došao bez potpore Vijeća ministara BiH, odnosno mimo procedura kako stranke na vlasti donose propise. Novim prijedlogom zakona zabranjuje se istodobno obavljanje javne dužnosti i upravljačke dužnosti u javnoj ustanovi, što se odnosi i na angažiranje bliskih srodnika. Tim zakonskim dokumentom traži se osnivanje povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kao neovisnog tijela. Nedavno je Vijeće ministara usvojilo i izmjene Zakona o VSTV-u, no određene odredbe nisu naišle na odobravanje Europske komisije te međunarodnih administracija angažiranih u BiH. Zbog toga će i ovaj zakon morati na doradu. Uz ostalo, očekuje se da se zakonom jasno odredi sukob interesa članova Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, kao i da javnosti budu dostupne informacije o imovini sudaca i tužitelja.
