Škola za političke studije Vijeća Europe u BiH, u suradnji s Federalnim ministarstvom pravde, organizirala je stručnu raspravu „Novi zakonodavni okvir protiv rodno zasnovanog nasilja u Federaciji BiH: izmjene i dopune Kaznenog zakona i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama“ .
Svrha stručne rasprave je da javnosti predstavi konačni sadržaj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije BiH, te Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, koji će u paketu uskoro biti u parlamentarnoj proceduri. Ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić kazao je da je to ministarstvo prepoznalo značaj ta dva zakona kao prioritete u svom radu, te da je u jednom momentu taj posao bio završen, ali u svibnju ove godine na snagu je stupila direktiva EU o zaštiti od nasilja u obitelji, nakon čega je bilo potrebno obaviti novo usklađivanje zakona u BiH.
- U Federalnom ministarstvu pravde prepoznali smo anomalije u društvu i radimo na njihovom uklanjanju i mislim da smo na dobrom putu. Zakoni su u proceduri prikupljanja mišljenja i u procesu provjere usklađenosti sa europskom stečevinom i EU direktivama. Mislim da će zakoni veoma brzo ići na Vladu i parlamentarnu proceduru – kazao je ministar pravde FBiH. Naveo je da je fokus kaznenog zakona na pooštravanju kazni, kao i na uvođenju novih kaznenih djela i odredbi koje štite djete i ženu.
Što se tiče kriminalizacije femicida, Škobić je naveo da se tim pitanjem struka nije bavila na način na koji je to prezentirano javnosti, jer smatra da „postojeći zakonski okvir pruža izuzetno dobro zaštitu žena kada je u pitanju femicid, jer je ubojstvo iz mržnje već obuhvaćeno kaznenim zakonom i predviđa kazne od deset godina do dugotrajnog zakona“.
- Posebno izdvajanje femicida bi faktički prestavljalo dupliranje te vrste kaznenog djela. I u drugim uređenijim zemljama su se takvi slučajevi tretirali kao ubojstva iz mržnje – objasnio je Škobić. Dodao je da se za djela protiv spolne slobode i morala neće moći otkupiti kazna zatvora, kao što je slučaj i za neka druga kaznena djela, kao što su trgovina ljudima, ugrožavanje ustavnog poretka i druga.
Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković kazao je da su tekstovi zakona, prema informacijama koje je dobio, dobro urađeni i u skladu s europskim direktivama i normama. - Očekujem da ćemo do kraja studenoga dobiti te zakone u Parlamentu i da ćemo ih staviti na dnevni red sjednice u prosincu – rekao je Mioković.
Predstavnik Škole za političke studije Vijeća Europe Adis Arapović vjeruje da će se BiH približiti ispunjavanju obaveza preuzetih potpisivanjem Istanbulske konvencije. - Posebno je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama veliki iskorak u tom smjeru. Ne mislim da jedan zakon može dati stopostotnu implementaciju Istanbulske konvencije, ali oba zakona predstavljaju nekoliko velikih koraka u tom smjeru. Na ovome ne smije biti politizacije i prikupljanja političkih poena. Očekujemo da će zakoni dobiti široku podršku, jer veliki broj političkih stranaka, zastupnika, povjerenstava, radnih tijela unazad nekoliko godina inzistiraju da se ovi zakoni pripreme i pošalju u proceduru – objasnio je Arapović.
