Zbog brojnih problema s kojima su se susreli, bh. proizvođači i izvoznici kornišona prošle godine zapali su u težak položaj, a stotine tona ove vrste krastavca završilo je u smeću. Ove godine stanje je znatno drugačije, izvoz u zemlje Europske unije protiče bez problema, a izvoznici od aktualne sezone očekuju pozitivan ishod koji bi u određenoj mjeri trebao namiriti prošlogodišnje gubitke, piše Klix.ba.
Prošlogodišnja hiperprodukcija bh. kornišona, ali i nekonkurentnost na prezasićenom europskom tržištu dovele su do toga da je na stotine tona ove vrste krastavca bilo potrebno uništiti, jer svoj put do europskog kupca nisu mogle ostvariti.
Ugovorima obvezani, u teškom stanju, otkupljivali su svoje obveze prema uzgajivačima morali izmiriti, što je na kraju sezone rezultiralo gubicima.
Kako se isti scenarij ove godine ne bi ponovio, otkupljivači, odnosno izvoznici su morali pristupiti reorganizaciji načina poslovanja, a uzgajivači smanjiti proizvodnju kornišona.
"Prošlogodišnji problem se ogleda u loše ugovorenim poslovima i količinama krastavaca. Ove godine imamo znatno bolje ugovorene poslove, odnosno znatno sigurnije kupce te se otkup i plasman obavljaju nesmetano. Količine koje se dnevno uberu odmah se i izvezu, a nikakv zastoj ne postoji, jer imamo standardno dobru kvalitetu krastavaca", kazao je za Klix.ba tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Gospodarskoj komori TŽ Suad Selimović.
Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona je ostala ista kao i prošle godine te otkupljivači za prvu klasu kornišona izdvajaju 1,20 KM, druga se kreće od 55 do 65 feninga, dok je za treću utvrđena cijena od 15 do 20 feninga po kilogramu.
U proizvodnji kornišona na području naše zemlje i dalje prednjači Tuzlanska županija, a vodeća je općina Živinice u kojoj se godišnje proizvede više od dvije tisuće tona.
Rezultat toga je i postojanje edukativnog centra u kojem je educirano više od 1.500 obitelji koje danas slove za najuspješnije proizvođače kornišona u BiH, gdje prinosi dostižu i do deset tona po jednom dunumu.
Upravo na području ove općine već 17 godina djeluje kompanija Agrona koja se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području naše zemlje.
U težoj situaciji do prošle godine nije bila.
Na osnovu otkupa kornišona ova tvrtka je suradnju u 2016. godini ostvarila s više od 2.220 kooperanata. Cilj je bio uspostaviti jednu od najvećih proizvodnji na regionalnoj razini, međutim zbog već spomenutih problema, umjesto širenja Agrona je zabilježila velike gubitke.
Naime, prisiljeni su bili baciti blizu 1.300 tona kornišona, što predstavlja gubitak u financijskom smislu od 1,5 milijuna KM.
"Poljoprivrednici su isplaćeni za prvu polovinu mjeseca srpnja, a redovite isplate ćemo nastaviti do kraja sezone. Svi poljoprivrednici koji surađuju s nama dobili su inicijalni paket za uzgoj kornišona na početku sezone, koji je već djelimično otplaćen", izjavio je izvršni direktor Agrone Fahrudin Delibajrić.
S obzirom na kvalitet, BiH može ostvariti veliku dobit plasmanom kornišona na europsko tržište, međutim kočnica je i dalje u poticajnoj politici koja gotovo da i ne postoji.
Inače, u prošloj godini BiH je od izvoza blizu 15.000 tona krastavaca ostvarila zaradu od skoro 14,5 milijuna maraka.
