Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2017. - 2019. godina. Ovim dokumentom su obuhvaćeni strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH, osnovni makroekonomski i pokazatelji ekonomske i fiskalne politike FBiH, pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za proračunsku i za sljedeće dvije godine, procjena prihoda proračuna i predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom, priopćio je Ured Federalne vlade za odnose s javnošću.
Svrha Smjernica je prevođenje srednjoročne fiskalne strategije u proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i vanproračunskih korisnika. Dokument je zasnovan na strateškim planovima proračunskih korisnika za trogodišnji razdoblje te na Programu ekonomskih reformi, kao i Akcijskom planu za realizaciju Reformske agende.
U skladu s predjeljenjem za provedbu reformskih aktivnosti, Vlada FBiH će u idućem srednjoročnom razdoblju poduzeti strukturne napore fiskalne konsolidacije, pa Smjernice stavljaju fokus na politiku smanjenja i ograničavanja javne potrošnje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH.
Oblasti u kojima Vlada FBiH provodi strukturne reforme i koje će biti u fokusu u idućem razdoblju su javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost, poslovna klima i konkurentnost, tržište rada, reforma socijalne zaštite i mirovina, vladavina prava i dobro upravljanje te reforma javne uprave.
Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene, u FBiH je u 2015. godini izvoz povećan za 6,2 posto. Očekivanja su da raste u i idućem razdoblju, i to u 2016. godini za 7,6 posto, u 2017. za 7,9 posto, te u 2018. i 2019. godini za 8 posto odnosno 8,5 posto.
Broj radnika u Federaciji BiH u 2014. godini je povećan za 1,9 posto, dok se u isto vrijeme broj nezaposlenih povećao za 0,1 posto. U 2015. godini zabilježeno je povećanje broja zaposlenih za 1,5 posto. Imajući u vidu planirane aktivnosti Vlade, očekuje se da bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH mogao dostići stopu rasta od 1,1 posto u 2016. godini, stopu rasta od 2,2 posto u 2017. godini i stopu rasta od 2,5 do 2,8 posto u 2018., odnosno 2019. godini. U 2015. godini smanjen je broj nezaposlenih za 0,3 posto, a očekuje se smanjenje ovog broja u 2016. godini za 0,5 posto, u 2017. godini za 0,7 posto i u 2018., odnosno 2019. godini za 1,0 do 1,2 posto.
Očekivani oporavak ekonomskih aktivnosti u FBiH, u idućem razdoblju temeljit će se i na ubrzanju investicijskog ciklusa, posebno u sektoru energetike. Povećanje investicijske aktivnosti očekuje se uz konstantno povećanje udjela investicijskih aktivnosti u BDP-u, koje se kreće od 19,1 posto u 2015. do 22 posto u 2019. godini. Procjene investicija su vezane za blagi ekonomski oporavak u EU i okruženju, što će pozitivno uticati i na ekonomski oporavak BiH i FBiH.
Nakon pozitivnih makroekonomskih dešavanja, očekuje se da bi ekonomski rast u 2016. godini trebao biti nešto brži u odnosu na 2015. godinu i s realnom stopom od 3,2 posto. U 2017. godini očekuje se dodatno ubrzanje i stopa od 3,5 posto. Projekcije za 2018.-2019. podrazumijevaju nastavak postepenog poboljšanja u okruženju koje bi trebalo dodatno ojačati rast investicija. Postepeno jačanje investicija bi trgovine trebalo dovesti do daljnjeg povećanja ekonomskog rasta na stopu od 3,7 posto u 2018., te 3,8 posto u 2019. godini.
Dosljedna i pravovremena provedba Reformske agende trebala bi omogućiti poboljšanje poslovanja bh. kompanija i rezultirati povećanjem investicija i obima proizvodnje u okviru prerađivačke industrije.
Prema projekcijama za 2017. godinu, ukupni javni prihodi iznosili bi 7.851 milijuna KM, za 2018. godinu 8.110 milijuna KM i za 2019. godinu 8.307 milijuna KM i imaju sudjelovanje u GDP-u približno 25 posto.
Prema trenutnim projekcijama za razdoblje 2017. - 2019. godina, stanje duga se smanjuje iako će, nakon mogućeg potpisivanja aranžmana s MMF-om, pri izradi novih projekcija doći do povećanja vanjskog, a time i ukupnog duga u Fedraciji BiH. Stoga se do kraja 2019. godine očekuje povećanje ukupnog duga u Federaciji BiH. Istovremeno, očekuje se smanjenje ukupnog unutarnjeg duga.
